27. feb 2022.

The Times: Dragan Šolak – trn u oku srpskim vlastima i njihovoj autoritarnoj vladavini

Dragan Šolak nije kao ostali. Novi vlasnik Sauptemtona, koji je iznenada stigao u Premijer ligu u januaru, iz relativno opskurnog sveta srpskih medija i telekomunikacija, čovek je koji u svojoj domovini ima određenu reputaciju.

Trn je u oku srpskim vlastima i njihovoj autoritarnoj vladavini. Danas je njegova investicija u engleski fudbal postavila Sautempton u centar svojevrsne političke drame sa velikim ulogom.

Puleni Ralfa Hasenhatla izgubili su samo jednom u ligi, od kada je novi vlasnik preuzeo dužnost, ali ta priča je mnogo dublja. Šolak, koji je nedavno u jednom časopisu proglašen trećim najbogatijim Srbinom, rođen je u Kragujevcu. Stekao je imetak time što je stvorio prvu kablovsku televizijsku mrežu u toj zemlji početkom 2000-ih, pre nego što se diverzifikovao u oblasti informativnih kanala, sporta i zabave preko United Grupe, koju je osnovao 2007. godine.

Bogati ljudi, i uostalom gotovi svi ljudi u istočnoj Evropi obično imaju zajedničko to što su svoje bogatstvo stekli koristeći političke veze, kao i kroz mnoge „srećne“ okolnosti i prilike nastale prilikom brzog prenosa državne imovine u privatne ruke, kada je komunizam pao početkom 90-ih. Ipak, to nije slučaj sa Šolakom.

„Generalno posmatrano, bogati ljudi su se ovde obogatili ne razvijanjem svojih poslova i firmi, već privatizacijom preduzeća u kojima su bili rukovodioci, sa dobrim političkim vezama“, kaže Marko Milosavljević, šef katedre za komunikaciju Univerziteta u Ljubljani. „Šolak je drugačiji, on je gradio sopstvenu kompaniju“.

„On niti je bivši političar, niti je politički povezan biznismen. Nije koristio političke veze za privatizaciju državne imovine po niskim cenama radi brzog bogaćenja“, piše The Times.

To je značajna razlika. Po pravilu, u bivšim komunističkim državama, sredstva kojima se gomilalo bogatstvo diktirala su način na koji se vrši vlast. Nasuprot tome, Šolak je držao distancu u odnosu na vladajuće političare i pretvorio svoje medije u jedine masovne medije u Srbiji koji rade slobodno, bez da su pod kontrolom predsednika.

Srbija je na listi Indexa slobode medija organizacije World Press na 93. mestu. U velikoj meri zahvaljujući Šolaku, u toj zemlji uopšte i postoje mediji koji otvoreno kritikuju vlast. Dnevnik Nova, u vlasništvu United Grupe, štampa se u Hrvatskoj, jer nijedna štamparija u Srbiji nije želela da ih štampa.

Šolakova „tvrdoglavost“ je naljutila jednu posebno moćnu političku ličnost u Srbiji, predsednika države lično, Aleksandra Vučića. Kako se bliži njegova peta godišnjica na vlasti, Vučićevo predsedavanje obeleženo je autoritarizmom i sklonosti da sebe predstavlja i nameće kao sveprisutnu zvezdu u srpskim informativnim medijima. Jedna organizacija za posmatranje medija izračunala je da je, između decembra 2020 i aprila 2021, Vučić ukupno 50 časova bio na malim ekranima, pod pozitivnim svetlom 85 odsto tog vremena.

Vučić, nekadašnji ministar informisanja u vladi Slobodana Miloševića, gaji „posebno interesovanje za medije“, kaže Milosavljević. „On je čovek kome je zaista stalo da uspostavi kontrolu nad medijima, ne samo putem javnog servisa, već i zvanično privatnih televizija i tabloida“.

„On se često pojavljuje na televiziji, u svojim, kako kaže, obraćanjima narodu. Emisije se prekidaju da bi predsednik nastupio u trajanju od sat vremena. United Grupa i Šolak nisu baš skloni da daju prostor i vreme predsedniku“.

„Postoje dve izreke: odnos između nezavisnog novinara i političara je kao između psa i ulične svetiljke i sve stvarne vesti su po definiciji negativne, sve ostalo su jednostavno odnosi sa javnošću (PI-AR). Političari i biznismeni u Srbiji i regionu su skeptični u odnosu na slobodne medije, jer se nisu nikada navikli na kritično i nezavisno novinarstvo… To se ne trpi.“

Kriza je dostigla vrhunac 2021. Vučićevo glavno oružje u medijskom ratu je državni operater Telekom Srbija. Krajem prošle godine, u tom ratu je otvoren novi front, odnosno napad na United Grupu, ali ne u njenom informativnom delu, već u delu njenog vlasništva nad pravima na prenose utakmica Premijer lige na Balkanu.

Premijer liga je bila glavni adut sportskog „krila“ Šolakove medijske grupe, naime deset Sport klub kanala u okviru njihove mreže. U julu, gore pomenuta prava su im maznuli ispred nosa i zadali im težak udarac. Još više boli činjenica da je iza toga stajao Vučić. Ipak, po astronomskoj ceni od 600 miliona evra za šestogodišnji ugovor, što je povećanje od 700 posto u odnosu na prethodni aranžman.

Neimenovani zaposleni u Šolakovoj United Grupi u Beogradu rekao je: „Iz poslovne perspektive, 12 miliona evra po sezoni koje je United Grupa plaćala za Premijer ligu bili su previsok iznos. Time su jednostavno dobili na kredibilitetu i popularnosti, ali finansijski to nije imalo smisla“.

„Danas, Vučić i Telekom plaćaju 10 puta više. Šta god da (Telekom) rade, kao da su se nameračili da finansijski unište United Grupu i istisnu je sa tržišta, ne samo u Srbiji, već i širom Balkana.“

„Prava na Premijer ligu bili su institucija za Sport klub“, kaže Igor Božić, urednik N1 u Beogradu, filijale United Grupe. „Onda im je Telekom preoteo ta prava, za šta su bili lično motivisani. Šolakovi mediji su veoma kritični prema Vučićevom režimu, a deo tog režima je i Telekom. Šolak je, dakle, neprijatelj Vučićevog režima. On odbija da igra po predsednikovim pravilima“.

Ne mogu da tačno kažem šta je smisao kupovine Sautemptona, ali svi su Srbiji bili izuzetno iznenađeni. Nije bilo nikakvih naznaka da će se to desiti. Reakcija među Vučićevim kritičarima je da je to majstorski potez – Telekom je platio ogroman novac da preuzme Premijer Ligu od Šolaka i danas će moći da gledaju njegov tim (Sautempton) na svom kanalu.

„Mnogim ljudima je to smešno, ali sumnjam da je to primarni razlog, ali tako ljudi ovde to vide. Dakle, jedan deo od tih 100 miliona evra godišnje za Premijer ligu završiti u Šolakovom džepu.

„Predsednik pominje Šolaka pet ili deset puta u svakom intervjuu. Vidi se da je frustriran zbog toga.“

Reputacija United Grupe stečena je na poslovnoj efikasnosti i kontroli rizika, i zato pretpostavljam da iza kupovine Sauptemtona postoji precizna računica,“ dodaje Milosavljević. „Teško je zamisliti da je ulaganje od 100 miliona evra samo rezultat sukoba ega. Ali u svakom slučaju, tako zvuči i deluje.“

Vučić i njegov medijski „krak“ (Telekom) sada moraju da nekako uklone posledice priličnog javnog sramoćenja. Šolaka su oduvek optuživali, bez dokaza, u prorežimskim medijima u Srbiji da je nezakonito stekao imetak i da je nastojao da ukloni predsednika sa vlasti. U članku Informera iz januara čak se tvrdilo da je Šolakova kupovina Sautemptona deo britanske zavere da se oslabi Vučić i da se nanese ekonomska šteta Srbiji.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend