27. feb 2017.

Govor mržnje postao je globalna prijetnja

Govor mržnje, koji je sve prisutniji širom svijeta, doprinosi globalnom kršenju ljudskih prava.

Toksični govor mržnje kojeg koriste svjetski političari, među kojima su i lideri SAD-a, Turske, Mađarske i Filipina, doprinose narušavanju ljudskih prava, stoji u novom godišnjem izvještaju Amnesty Internationala.

„Takva toksična retorika koju koriste političari širom svijeta dovodi do rizika da se vratimo u mračno doba ljudskih prava i može dovesti do velikih posljedica za sve nas“, saopćila je povodom objave godišnjeg izvještaja o stanju ljudskih prava u svijetu, Kate Allen, direktorica britanskog Amnesty Internationala.

Američki predsjednik Donald Trump, mađarski premijer Viktor Orban, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i filipinski predsjednik Rodrigo Duaerte, među svjetskim su liderima za koje je Amnesty International poručio da „rukuju toksičnom agendom koja šikanira, okrivljuje i dehumanizira kompletne grupe ljudi“.

Organizacija je opisala 2016. godinu kao godinu u kojoj je cinična upotreba narativa mržnje i straha „mi protiv njih“ dostigla nivo nezabilježen od 1930. godine kada je Adolf Hitler preuzeo moć u Njemačkoj.

Ugrožena sloboda izražavanja

U mnogim zemljama, među kojima je i Bosna i Hercegovina, zabilježeno je kršenje prava na slobodu izražavanja, navodi se u izvještaju.

„Obrasci prijetnji, političkih pritisaka i napada protiv novinara nastavljeni su i u 2016. godini. Udruženje novinara dokumentovalo je ponavljanje napada protiv novinara, napade na slobodu izražavanja i na integritet medija“, komentariše se stanje u našoj zemlji.

Izvještaj se osvrće i na situaciju u Turskoj, nakon pokušaja državnog udara, gdje je od jula prošle godine više od 90.000 uposlenika javnog sektora otpušteno zbog navodne prijetnje nacionalnoj sigurnosti i veza sa terorističkim organizacijama, dok je na stotine novinara pritvoreno, a mediji su trajno zatvoreni.

Pored direktinh prijetnji i napada, postoje i manje direktni pokušaji da se ugrožavaju civilne i političke slobode u ime sigurnosti. Primjer za to je Velika Britanija gdje je usvojen novi zakon koji je u značajnoj mjeri povećao pravo britanskih zvaničnika da nadziru digitalnu komunikaciju i podatke i kada ne postoji razumna sumnja u neku osobu.

Kompletan izvještaj na engleskom jeziku dostupan je ovdje.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend