24. jun 2019.

Mediji u očima srednjoškolaca

Većina srednjoškolaca svjesni su da mediji ponekad izmišljaju sadržaj kako bi povećali svoju praćenost, pokazalo je istraživanje. 

Srednjoškolci u BiH tvrde da većinom razlikuju istinitu od lažne vijesti; većina ih ima razvijenu svijest o plagiranju tvrdeći da ne koriste informacije bez navođenja izvora i da se slažu da mediji ponekad izmišljaju sadržaj kako bi povećali svoju praćenost. Ovo su neki od nalaza istraživanja o utjecaju i poziciji medija u bh. društvu kod mladih u srednjoškolskom uzrastu u Zenici i Sarajevu, provedeno tokom maja ove godine.

Uz odgovor o sposobnosti razlikovanja lažne od istinite informacije, u tvrdnji koja je našla mjesto u anketi: „Uvijek provjerim izvor informacije u članku/videu/slici“, tek je 48 posto ispitanih srednjoškolaca odgovorilo kako provjerava izvor. Odgovori 203 ispitanika o medijima, korištenju interneta i društvenih mreža sugerišu da trećina mladih u BiH provjerava izvor informacija.

Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi koliko oni koji ne poznaju svijet prije interneta razmišljaju o sadržaju koji koriste, te koji su to mediji koji su im najbitniji. Svi ispitanici su potvrdili da koriste internet, premda televiziju kao primjer tradicionalnog medija koristi 75 posto ispitanih srednjoškoloaca.

Ispitanici navode da je sadržaj koji pretražuju na internetu vezan za nastavne predmete ili njihove hobije (umjetnost, psihološke teme, igrice, kulinarstvo, sport, polaganje maturskih ispita) što predstavlja postojanje populacije zainteresovane za kulturno-umjetničke, društvene i naučne teme. Sa druge strane, pojedini ispitanici su naveli da istražuju teme poput odlaska mladih i međupolitičkih sukoba. Te su teme trenutno svakako veoma zastupljene u medijima pa zainteresiranost srednjoškolaca korespondira sa objavljivanjem medijskih sadržaja koji nerijetko za cilj imaju plasiranje straha, napetosti među nacijama i strepnje od sukoba. Kvalitetan medijski sadržaj, kako srednjoškolci ističu, jeste onaj koji je istinit, objektivan, nikoga ne oštećuje i potkrepljen je dokazima.

“Medijski sadržaj potkrijepljen argumentima i činjenicama te istinitim informacijama, koji ne naginje ni na čiju stranu već je neutralan i po mogućnosti donosi pozitivne vijesti i bazira se na uspjehe, a ne na aktuelna dešavanja lošeg ishoda. Također, kvalitetan medijski sadržaj je onaj koji nam ne nameće svoje mišljenje, koji ne nastoji ugroziti i ‘zatupiti’ one koji ga čitaju i to je sadržaj koji bi trebao donositi nešto korisno, a ne dolijevati ulje na vatru, pakostiti drugim ljudima, ne poštivati tuđu privatnost i slijediti politiku i razne sisteme i organizacije koje su stvorene sa zadatim ciljem da masa postane ovisna o medijima i bez svoga stava“, komentar je jednog od ispitanika.

Iako najpotpuniji, ovaj odgovor ima nedostatke u smislu propitivanja funkcije medija. Mediji su dužni braniti slobodu mišljenja i izražavanja, upoznavati je sa poslovima vlasti, poticati toleranciju i pluralizam, etičnost i odgovornost. Njihova dužnost nije da pišu o „lijepim stvarima“, već da objektivno i pravovremeno izvijeste javnost o dešavanjima. Odgovori srednjoškolaca ukazali su i na problem koji je prepoznat širom svijeta, a to je da mladi ne čitaju vijesti, te da im kao takve i nemaju vrijednost.

Mediji u svijetu se bore za pažnju mladih na razne načine, te je tako BBC, javni servis Ujedinjenog kraljevstva, tokom 2018. godine bio spreman uložiti više od 34 miliona funti za razvoj programa koji će privući tinejdžere kojima, kako to ističe David Clementi iz BBC-a, nije posvećeno dovoljno pažnje. U cilju da mlade nauče šta su to vijesti, te kako prepoznati kvalitetan medijski sadržaj, britanski javni servis je uveo poseban program BBC Young Reporter pomoću kojeg tinejdžeri od 11 do 18 godina kreiraju sadržaj za medije, te na taj način najbolje razumijevaju kako mediji funkcioniraju.

Iz odgovora na upitnik na koji su srednjoškolci odgovarali tokom maja 2019. uočavamo poveznicu sa ciljem odgoja za medije: odgoj neovisnog, kritičnog i aktivnog građanina. Zbog sve većeg broja medija i njihove opće dostupnosti, njihovu su utjecaju danas – više no ikada do sada – izloženi oni najosjetljiviji dijelovi društva, odnosno djeca i mladi. S obzirom na to da  ne postoji institucionalizirana edukacija u obliku školskog predmeta, djecu u procesu medijskog odgoja prepuštamo i samima sebi ili roditeljima, koji su i sami često nedovoljno medijski obrazovani, što rezultira nekritičkom i površnom percepcijom medijski posredovanih poruka.

Zabrinjavajuće je da tek 39 posto srednjoškolaca navodi da njihovi roditelji znaju šta pretražuju na internetu. Do sličnih rezultata je prije dvije godine došla i organizacija Global Analitika podcrtavajući kako BiH nema strategiju za regulisanje sigurnosti na internetu, a samim tim i sigurnosti djece u online prostoru.  Ovakvi rezultati ukazuju na bitnost ove teme na roditeljskom sastanku ili odjeljenskoj zajednici na kojoj bi bili pozvani i roditelji.

Šta je medijska pismenost?

Razumijevanje sadržaja plasiranog u medijima prepoznato je kao medijska pismenost, koja je 1992. godine na Konferenciji o medijskoj pismenosti definirana kao “sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija”. Ova definicija usmjerena je na sve koji medije koriste kao izvor informacija, a da bi se oni koristili tako potrebna su različita znanja i vještine. Mediji su bitni i kao izvor informacija za djecu, te se tako nalaže da vlade svih država prepoznaju važnost medija u životu djece te da stvore uvjete u kojima bi mediji bili izvor korisnih sadržaja i saveznik u odrastanju djece. Medijska pismenost sadašnjice je multimedijalna, te je potrebno usvojiti razne vještine za razumijevanje takvih sadržaja.

Pet je osnovnih pitanja medijske pismenosti koje je definisao Media Education Lab, a koje mora postaviti svaki konzument određene informacije. To su:

Ko je autor poruke i šta je njena svrha?

Koje tehnike se koriste da bi privukle i zadržale vašu pažnju?

Koji životni stilovi, vrijednosti i načini mišljenja su predstavljeni?

Kako ljudi mogu interpretirati ovu poruku?

Šta je izostavljeno iz medijske poruke?

Ispitanici u našem istraživanju kažu da su učili o medijskoj pismenosti kroz nastavne predmete poput maternjeg jezika, stranog jezika, informatike, tehničkog odgoja, demokratije i ljudskih prava, sociologije, etike, ali i kroz vannastavne aktivnosti poput novinarskih sekcija.

U tekstu ”Medijsko opismenjavanje treba početi u uzrastu za vjeronauku”, ranije objavljenom na Media.ba, objašnjeno je kako u Bosni i Hercegovini ne postoje predmeti koji podučavaju medijskoj pismenosti na način da se učenici upoznaju sa procesom nastajanja vijesti, potrebom za njihovom provjerom i utvrđivanjem relevantnosti.

Rezulati ankete dostupni su u dokumentu na ovom linku.

Svako dijete prolazi kroz različite razvojne faze za koje su karakteristične određene potrebe i određeni oblici ponašanja. Srednjoškolci u tom periodu svog života kreiraju poglede na svijet i grade vlastite, autonomne stavove i zbog toga smo odlučili ispitivati zastupljenost medijske pismenosti kod tih generacija.

Medijska pismenost je danas postala imperativ te je neophodno opismenjavati građane ovog društva, a naročito one koji mogu doprinijeti razvoju istog, a to su svakako mladi.

Analiza je nastala nakon treninga za novinare i studente novinarstva „Medijska pismenost i verifikacija informacija – od klika do ispravke“ održanog 23. aprila 2019. godine. Darian Pokaz bio je jedan od trenera i mentora grupi novinara koji su napisali ovu analizu. Projekt je implementirao Mediacentar Sarajevo za SEENPM i TOL.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend