28. apr 2022.

Mreža Safejournalists: Solidarnost novinara u regionu ključ za promjene

Solidarnost novinarskih udruženja i organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije, koje su se uz podršku Evropske unije udružile i osnovale regionalnu mrežu Safejournalists sa ciljem mapiranja napada na novinare/ke u regionu i zaštite i unapređenja medijskih prava i sloboda, u proteklih šest godina dala je veoma značajne i pozitivne rezultate. Ipak, položaj novinara u regionu je i dalje nepovoljan u mnogim segmentima, a pritisci na nezavisne medije i novinare sve su izraženiji, istaknuto je tokom dvodnevne regionalne konferencije mreže Safejournalists koja se održava u Sarajevu.

Ekonomska, pravna i fizička sigurnost novinara je loša i postaje sve gora, kaže predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković.

„Jedan od glavnih uzroka za to je nekažnjivost napada na novinare, ali i blagonaklonost pravosuđa kada su u pitanju radna prava i sva druga prava novinara i novinarki“, konstatovao je Divković.

Zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Dževad Mahmutović istakao je da kada je riječ o slobodi govora, u BiH postoji kvalitetan zakonski okvir, ali praksa je sasvim drugačija.

„Jako nas zabrinjava broj napada na novinare u BiH, ali i u cijelom regionu, a naročito procesuiranje takvih napada. Tužbe za klevetu su također značajan problem jer se tu sav teret dokazivanja prebacuje na novinara. Sve to ograničava novinare da rade svoj posao slobodno i da se osjećaju sigurnima. Naročito želim da potenciram napade na novinarke – nažalost, imali smo jedan takav slučaj i u našem Ministarstvu. Moramo raditi na tome i unutar institucija kako se takve stvari ne bi dešavale“, rekao je Mahmutović.

Glavna koordinatorica mreže Safejournalists Tamara Filipović Stevanović podsjetila je da je Mreža osnovana kao odgovor na potrebu za međusobnom solidarnošću medjske zajednice, novinarskih udruženja i organizacija iz regiona, a kako bi se efikasnije štitila prava svih novinara.

„Dajemo podršku jedni drugima kada se na terenu dešavaju najgrublji pokušaji ugrožavanja slobode izražavanja. Sve što radimo je sa ciljem da pronađemo rješenja za naše probleme, a ne samo radi monitoringa. Tako u našim udruženjima imamo i besplatnu pravnu pomoć za novinare, kao i psihosocijalnu i finansijsku pomoć“, rekla je Filipović Stevanović.

Učesnicima konferencije obratio se i predsjednik Evropske federacije novinara (EFJ) Mogens Blicher Bjerregard. On je naglasio da je veoma važno da novinari iz cijele Evrope udruže snage i zajedno rade na sprečavanju kršenja medijskih prava i sloboda.

„Rat u Ukrajini, kao i svi drugi ratovi, je i informacijski rat. Propagandne mašinerije danas su ponovo oživjele kao u vrijeme Hitlera. Zato je jako važno da podržimo i one nezavisne novinare, naše kolege koji se bore protiv propagande i lažnih vijesti u Rusiji, Mađarskoj, Austriji, Turskoj… Vlasti su oduvijek željele imati kontrolu nad medijima i to nije ništa novo. Na nama je da udružimo snage za slobodu i sigurnost svih novinara“, poručio je predsjednik EFJ-a.

Istraživači mreže Safejournalists prvog dana konferencije predstavili su nalaze svojih istraživanja – Indikatora nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara. Glavna istraživačica SJ Snežana Trpevska naglasila je da je mreža SJ postala važan instrument promjena u legislativi koja se odnosi na medijske slobode i sigurnost novinara. Najveći problemi i dalje ostaju neefikasne istrage napada na novinare, loša saradnja sa tužilaštvima, sporost u izmjenama zakona, ali i politički pritisci na medije i loš ekonomski položaj novinara u cijelom regionu.

O ličnim iskustvima napada i prijetnji koje su doživjele govorile su i novinarke iz cijelog regiona. Naglasile su kako je za njih u takvim situacijama od krucijalne važnosti bila podrška njihovih redakcija, pa onda i novinarskih udruženja i drugih institucija. Međutim, novinarke ističu da su se prilikom prijavljivanja napada u razgovorima sa policijom, tužiocima, advokatima, često osjećale kao da su ponovo napadnute.

„Napravila sam grešku jer sam dugo zanemarivala prijetnje koje su mi upućivali, misleći da je sve to bezazleno. Nažalost, ta greška me je puno koštala, i jednog dana mi je policija javila da je ispod mog automobila podmetnut eksploziv i morali su da evakuišu cijelo naselje. Sada moram živjeti sa policijskom pratnjom. Nemam objašnjenje zbog čega i dalje istrajavam u ovom poslu. Radim nadajući se da će mlađe generacije živjeti u boljem svijetu, da neće gledati ubistva na ulicama i druge zločine koje mi svakodnevno gledamo“, ispričala je Jelena Jovanović, novinarka iz Crne Gore.

Tokom dva dana više od 60 učesnika konferencije u Sarajevu – novinara, urednika, medjskih eksperata, predstavnika organizacija iz regiona i EU – diskutovali su i o nekažnjivosti napada na novinare i potrebama za promjenom legislative, podršci i potrebama novinara kada su u pitanju radna prava, dezinformacijama, cenzuri i autocenzuri, propagandi i senzacionalizmu u medijima…

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*

Send this to a friend