13. avg 2022.

Zakonski okvir o transparentnosti medijskog vlasništva na čekanju

Nema napretka u zakonskom regulisanju transparentnosti medijskog vlasništva.

Foto: Pixabay

Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva još nije donesen unatoč preporukama Europske unije (EU) i naporima civilnog društva. Vlasnička struktura može utjecati na uređivačke politike medija, te je stoga važno da publika zna tko stoji iza određene medijske kuće.
Kako je uvjetovala EU, prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina (BiH) je imala rok do 2016. za usvajanje zakona o elektronskim medijima. To tada nije postignuto, ali je i dalje jedna od glavnih preporuka Evropske komisije te preduslov euroatlanskih integracija kreiranje zakonskog okvira koji bi obvezao medije da objavljuju informacije o vlasničkoj strukturi.
Konzorcij sačinjen od Udruženja BH novinari, nevladine organizacije “JaBiHEU”, Vijeća za tisak i online medije, te Fondacije Mediacentar u sklopu projekta “Mediji i javni ugled” predstavio je 2018. Nacrte zakona za reguliranje transparentnosti medijskog vlasništva, pluralizma informacija i oglašivačkog tržišta u BiH, no do danas nema značajnog pomaka kada je riječ o usvajanju ovog zakona. Kako su istaknuli iz Udruženja BH novinari, na njima se ništa značajno nije radilo od 2019. godine.
Odvjetnica i ekspertica Vijeća Europe iz Zagreba Vesna Alaburić, koja je radila na nacrtu zakona o transparentnosti medijskog  vlasništva, istaknula je da je transparentnost vlasništva medijskih izdavača u svim zemljama jedna od temeljnih pretpostavki za izgradnju i razvoj pluralističkog medijskog komuniciranja. “Bez javnosti i transparentnosti vlasništva nije moguće osigurati pluralizam medijskih grupa, kontrolirati koncentracije medijskih poduzetnika i sprečavati stvaranje monopola. To vrijedi za BiH jednako kao i za Hrvatsku, ili bilo koju drugu zemlju”, objasnila je Alaburić.
Manjak zainteresiranosti vlasti i politički utjecaj kao najveće prepreke
Najvećim preprekama koje onemogućavaju da transparentnost medijskog vlasništva postane zakonska obveza Alaburić smatra manjak zainteresiranosti vlasti, jer u BiH “javnost i transparentnost nisu bitne značajke političkog, gospodarskog ili bilo kojeg drugog segmenta rada i života”. Ako registracija poduzetnika ili kontrola vlasničkog i upravljačkog povezivanja poduzetnika ne počiva na jasnim principima javnosti i transparentnosti, kako je kazala Alaburić, te principe nije moguće propisati i efikasno primjenjivati samo na medije.
Irfan Čengić, zastupnik u Parlamentu FBiH, je, kako je kazao, predložio inicijativu za donošenje zakona o medijima Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) koji bi, između ostalog, regulirao i oblast transparentnosti vlasništva u medijima. “Vlada FBiH je još 2019. godine odbila inicijativu i zauzela stav da ovaj entitet to neće regulisati iako je u nadležnosti entiteta registracija subjekata koji se bave medijima. Inicijativa je odbijena jer, kako navodi ministar, smatra da se ovaj zakon treba donijeti na nivou države iako je svjestan da većina nadležnosti je zapravo vezana za entitete”, naveo je Čengić.
Kada se govori o registraciji medija i transparentnosti njegovog vlasništva, kako je istaknuo Čengić, posebno je važno da se odvoje stvarni mediji i njima pruži zaštita od fiktivnih stranica koje služe za širenje mržnje, klevetu i slično, a za koje se ne znaju stvarni vlasnici i koji ne poštuju novinarske standarde i kodekse.
Nedim Pobrić, novinar i autor istraživanja u suradnji s Udruženjem “BH novinari” “Transparentnost vlasništva nad medijima u Bosni i Hercegovini”, smatra velikim problemom nepostojanje adekvatnih zakona i ostalih propisa kojima se regulira pitanje transparentnosti vlasništva u medijima.
Prema istraživanju Pobrića, transparentnost vlasništva nad medijima je samo djelomično regulirana kroz proces registriranja poslovnih subjekata i organizacija koje su vlasnici medija ili kroz registar Regulatorne agencije za komunikacije BiH o korisnicima dozvola za audiovizualno emitiranje, koji ne obuhvaća tiskane i online medije. Internet portali koji imaju nacionalnu domenu “ba”, registrirani su u okviru Univerzitetsko-informatičkog centra koji je zadužen za izdavanje „.ba“ domena, stoji u istraživanju. Na internet stranici Univerzitetsko-informatičkog centra www.nic.ba bilo je moguće vidjeti poslovni subjekt i kontakt osobu za svaku stranicu sa nacionalnom domenom, ali je ta mogućnost u međuvremenu uskraćena javnosti zbog neusklađenosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, istaknuo je Pobrić.
Nedostatak transparentnosti medijskog vlasništva u BiH, kako Pobrić navodi, jedan je od ključnih uzroka niskog kvaliteta medijskog tržišta u BiH. “Postojanje medija bez jasno utvrđene vlasničke strukture kao direktnu posljedicu ima medijske sadržaje koji za cilj nemaju pravovremeno i istinito informisanje javnosti, što bi trebala biti primarna svrha medija, već sadržaje koji su podređeni isključivo interesima stvarnih vlasnika tih medija. Naročito je taj problem prisutan kada su u pitanju internet portali, koji, iako u javnom prostoru nominalno prisutni kao informativni mediji, zapravo služe kao platforme za zastupanje interesa njihovih vlasnika. Takvi mediji u javni prostor nerijetko plasiraju nepotpune ili netačne informacije, a osobe koje su eventualno oštećene takvim izvještavanjem nemaju mogućnost zaštite svojih prava u skladu sa postojećim zakonima o zaštiti od klevete”, istaknuo je Pobrić.
Postojanje takvih medija, kako tvrdi Pobrić, negativno utječe na opću informiranost javnosti, koja kao konzument informacija nije u stanju procijeniti njihovu vjerodostojnost, te svoje stavove i ponašanja usklađuje sa nepotpunim ili netačnim informacijama koje im takvi mediji plasiraju. No, u odnosu na regiju, BiH zaostaje po ovom pitanju u odnosu na zemlje regiona, istaknuo je Pobrić.
BiH među najgorima u regiji
Da transparentnost vlasništva medija na Zapadnom Balkanu treba unaprijediti, mišljenja je Brankica Petković, medijska istraživačica pri Mirovnom institutu u Ljubljani. ,,Smatramo da bi trebala postojati zakonska obveza otkrivanja stvarnih vlasnika u medijskim registrima ili sličnim vrstama registara i da bismo trebali biti redovito obaviješteni o tim promjenama. Također, civilno društvo može djelovati po ovom pitanju i provesti vlastita istraživanja. To je potrebno kako bi država mogla sama odlučivati u kreiranju politike i kako bi građani imali pristup pluralistički različitim sadržajima s različitim mišljenjima i uređivačkim politikama”, kazala je Petković.
Republika Hrvatska je kroz izmjene Zakona o medijima 2011. godine i Zakona o elektroničkim medijima 2012. godine predvidjela obvezu medijima da objavljuju informacije o vlasnicima kao pojedincima, a ne samo podatke o pravnim licima, odnosno kompanijama koje posjeduju medije, tvrdi Pobrić.
Kako je navedeno u njegovom istraživanju, izdavači su, u skladu sa članom 32. Zakona o medijima Republike Hrvatske, dužni Hrvatskoj gospodarskoj komori do 31. siječnja/januara svake godine dostaviti podatke o tvrtki i sjedištu, imenu, prezimenu i prebivalištu svih pravnih i fizičkih osoba koje su neposredno ili posredno vlasnici dionica ili udjela u tom pravnom listu sa podatkom o postotku dionica ili udjela. Istu obvezu medijskim organizacijama propisuje i, kako je navedeno u istraživanju, Zakon o elektroničkim medijima Republike Hrvatske, s tim što tražene podatke do 31. siječnja/januara ove godine trebaju dostavljati Vijeću za elektroničke medije.
U Republici Srbiji je, prema Pobriću, Zakonom o javnom informisanju i medijima predviđena obveza objavljivanja impressuma i dostupnosti podataka o medijima za potrebe javnosti. Ukoliko izdavač ne objavi impressum propisanog sadržaja, ili ako ga ne objavi na propisani način, Zakon propisuje kazne od 100.000 do 1.000.000 dinara.
Adis Šušnjar, novinar i autor knjige „Integritet novinarstva i transparentnost medija u BiH“ zajedno s profesorom Enesom Osmančevićem, naveo je da je novinarstvo u BiH već dugo u krizi i da je ta kriza višeslojna, od političkih pritisaka, finansija, interesnih odnosa političkih vođa i vlasnika medija, do cenzure, radnih uslova novinara i prijetnji i napada na novinare.
“Građani, kao recipijenti medijskih sadržaja, imaju pravo da znaju čiji kapital stoji iza objavljenih informacija. Ako želimo da spriječimo propagandu i lažne vijesti bitno je da imamo registar medija sa vlasničkom strukturom. Također, sprečavanje koncentracije u medijima, odnosno očuvanje pluralizma medija i medijskih sadržaja ovisi o transparentnosti vlasništva u medijima. Posljedice netransparentnosti vlasništva medija su mnogostruke”, kazao je Šušnjar.
Na službenoj web stranici Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) mogu se vidjeti svi Registri korisnika dozvola Agencije. Krajem 2021. godine RAK je pripremio izmjene i dopune Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga i Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija. “Predložеnim izmjenama i dopunama proširivala bi se odgovornost korisnika dozvola Agencije za televizijsko i radijsko emitovanje na sadržaje koji se objavljuju na internet stranicama pod logom korisnika dozvola. Ovaj proces je još u toku. O svim daljim aktivnostima, javnost će biti blagovremeno obaviještena”, naveli su iz Službe za odnose s javnošću RAK-a.
Međusobni negativni utjecaji medija, politike i ekonomskih centara moći, prema Šušnjaru, idu u pravcu narušavanja dostojanstva i etičkih standarda novinarske profesije kao i ograničavanja slobode govora kao temeljnog principa demokratskog društva. U takvoj poziciji, smatra Šušnjar, novinari postaju meta, putem ucjena, cenzure, kršenja radnih i profesionalnih prava, ali i putem sve češćih prijetnji, zastrašivanja, pa i fizičkih napada.
Vršenje pritiska i rad organizacija ključan za transparentnost
Odvjetnica i ekspertica Vijeća Europe iz Zagreba Vesna Alaburić kao jedno od dodatnih rješenja ovog problema vidi u javnim raspravama nevladinih organizacija koje će se kontinuirano baviti ovom temom kao i u suradnji s međunarodnim organizacijama koje se bave zaštitom slobode govora. Osim toga, ona smatra korisnim i vršenje pritiska da se zakonodavnim i drugim mjerama osigura nadzor na vlasničkim promjenama radi osiguranja pluralizma medijskih grupa i sprečavanja monopola. “Ako zamre javna rasprava i ako mediji prestanu podsjećati na važnost javnosti i transparentnosti vlasništva u medijima, medijskim slobodama, medijskom pluralizmu i raznovrsnosti medijskih sadržaja prijete vrlo ozbiljne opasnosti”, poručila je Alaburić.
U svojem istraživanju Nedim Pobrić je naglasio da je u skorijem vremenskom periodu teško očekivati bitniji pomak. Kako je naveo, Europska komisija je u Analitičkom izvještaju iz 2019. godine, koji je priložen uz Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u Europskoj uniji, naložila obvezu usvajanja zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima, te uspostavljanje detaljnog registra vlasništva nad medijima kako bi se omogućio sistematski uvid u vlasničku strukturu.
,,Iako je od objavljivanja Analitičkog izvještaja prošlo više od tri godine, nikakvi konkretni koraci na rješavanju ovog pitanja nisu poduzeti. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je prije više od tri godine formiralo Radnu grupu zaduženu za izradu nacrta zakona o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima, kojim bi se uredila i oblast transparentnosti vlasništva nad medijima. Nije poznato da li su u međuvremenu ostvareni bilo kakvi pomaci u izradi ovog zakonskog rješenja”, zaključio je Pobrić.
I u izvještaju iz 2021. godine Europska komisija navodi da bi 2022. godini Bosna i Hercegovina, između ostalog, posebno trebala usvojiti propise o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterijume javnog oglašavanja.
U izvještaju se podsjeća i da BiH nije ostvarila napredak u rješavanju prioriteta broj 12 iz Mišljenja Europske komisije o garanciji slobode izražavanja i medija i zaštiti novinara putem osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima i osiguranja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.  Ranije preporuke i dalje važe, a zakonski okvir treba uskladiti sa evropskim i međunarodnim standardima i provesti ga u cijelosti.
U odgovoru Ministarstva komunikacija i prometa BiH navedeno je kako je Radna grupa pripremila Prednacrt zakona o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima. Navode kako je „okvirno procijenjeno oko 80 posto sadržaja“, ne objašnjavajući o kakvim je sadržajima riječ, te da u izradi Prednacrta zakona nisu učestvovali predstavnici nadležnih institucija iz entiteta i Brčko Distrikta. Takve radne grupe formirale su se i ranije ali zakonski okvir i dalje nije donesen.
Kako su naveli iz Ministarstva, polovicom 2021. godine, formirane su radne grupe za izradu Zakona o elektronskim komunikacijama i Zakona o elektronskim medijima. Članovi radnih grupa su iz Ministarstva, Regulatorne agencije za komunikacije, Direkcije za evropske integracije, nadležnih entitetskih ministarstava, a Vlada Brčko Distrikta nije delegirala svoje predstavnike.
Transparentnost vlasništva nad medijima i transparentnog financiranja medija, kao i reguliranje oglašavanja, kako su istaknuli iz Ministarstva, bit će sastavni dio Zakona o elektronskim medijima, čiji Prednacrt je u pripremi kroz aktivnosti formalne radne grupe.

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*

Send this to a friend