24. okt 2023.

Mediji u Srbiji – kontrolori u javnom interesu i poslušnici

TV Forum je od svog osnivanja prva u mnogo čemu – Prva televizija sa informativnim programom u Prijepolju, prva TV stanica civilnog sektora na Balkanu koju su pokrenule žene, prvi lokalni medij na Zapadnom Balkanu koji je pokrenuo i uspešno realizovao donatorsku kampanju.

Pre 15 godina, građani i građanke Prijepolja odgledali su prve „Vesti“ Televizije Forum, prve lokalne TV stanice u Prijepolju koja se sve ove godine zaalaže za objektivno, pravovremeno i istinito novinarstvo. Ovaj značajan datum obeležen je konferencijom „Mediji u Srbiji – kontrolori i poslušnici“.

U okviru konferencije održana su tri panela. Prvi panel bio je posvećen medijskim slobodama kao uslovu poštovanja ljudskih prava i demokratizacije društva. Po Indeksu slobode medija, Srbija je pala 12 mesta u odnosu na 2022. godinu i sada je 91. zemlja na svetu. Bezbednost novinara i novinarki u Srbiji istaknut je kao ključni problem.

Jedan od ozbiljnih trendova je da se pritisci i napadi nastavljaju. Prošle godine bilo je trostruko više napada nego prethodne. Statistika kaže da se smanjio broj pretnji, ali da se povećao broj napada – istakao je potpredsednik UNS-a Slobodan Ćirić.

Na konferenciji je istaknuto da se u posebno lošem položaju nalaze mediji koji deluju na lokalu. Pritisci na novinare u lokalnim medijima su veći, jer oni rade u manjim sredinama i više su izloženi javnosti. Ekonomski pritisci, ignorisanje, verbalne pretnje i napadi na društvenim mrežama su vrlo česti – istakla je predsednica UO Loka pres-a Marija Obrenović.

Tom prilikom, urednik sajta „Cenzolovka“ Slavko Ćuruvije Fondacije Perica Gunjić je potsetio da je pravda za ubijene novinare još uvek nedostupna i rekao:  Herojski je podvig opstanak lokalnih medija. Ako još rade u skladu sa Kodeksom novinara Srbije, onda je više od toga. Jedan od pritisaka je i potpuno nerazumevanje društva, za koje mi zapravo i radimo. Generalna sekretarka NUNS-a Tamara Filipović Stevanović osvrnula se na Vladino usvajanje predloga dva zakona o medijima, a kojima se država vraća u vlasništvo medija. Uvođenje Telekoma u nove medijske zakone nije u skladu sa medijskom strategijom. Mi nismo Švedska, Norveška, Holandija… gde postoje jasne granice između vlasničke i uređivačke politike.

Na drugom panelu pod nazivom  “Žene i mediji – rodno osetljiv jezik u medijima između zakonske obaveze i “branitelja” jezika”, bilo je reči o tome da li je jezik odraz rodne ravnopravnosti i zašto postoji otpor prema upotrebi rodno senzitivnog jezika.

Svaka kriza u društvu u vezi je sa krizom jezika i komunikacije. Jezik se menja i prati razvoj društva, zato je rodno senzitivni jezik važan jer prati razvoj društva. Mi imamo problem sa njegovom primenom, jer nemamo dijalog sa Odborom za standardizaciju jezika koji se protivi primeni – istakla je profesorka doktorka Svetlana Tomić sa Alfa BK univerziteta u Beogradu.

Na otpor u primeni rodno senzitivnog jezika osvrnula se i filolškinja, novinarka i lektorka Marjana Stevanović.

Ako se naviknemo da koristimo rodno osetljivi jezik, to nam neće biti rogobatno. Nema rogobatnih stvari u jeziku. Odbor za standardizaciju jezika se protivi njegovoj primeni bez jasnih argumenata. Nigde se ni u normativnoj gramatici ne naglašava da se mora koristiti muški rod za sve, a što odbor zagovara.

Zakon o rodnoj ravnopravnosti, između ostalog, propisuje da su sredstva javnog informisanja dužna da koriste rodno senzitivni jezik u svom radu, ali i da prilikom izveštavanja učestvuju u razvijanju svesti o značaju rodne ravnopravnosti, što vodi ka iskorenjivanju rodnih stereotipa.

Korišćenje rodno senzitivnog jezika u lokalnim medijima je veoma važno. Do ljudi uglavnom dolaze informacije od Odbora za standardizaciju jezika i onda se ljudi pitaju zašto bi se protivili tome. Ja ne mislim da je većina ljudi protiv, nego institucije koje se protive imaju jak autoritet – rekla je odgovorna urednica i menadžerka za komunikacije u Udruženju „Res Publika“ iz Kragujevca.

Na trećem panelu napravljen je osvrt na značaj medija civilnog sektora za javnost. U Srbiji ima više stotina medija civilnog društva. Kvantitet ne prati kvalitet, pokazuju brojna istraživanja i podaci na osnovu kojih se vidi da se uglavnom radi o provladinim medijima.

Mediji civilnog društva postoje zbog zajednice. Mi smo njihov glas koji se često ne čuje. Na taj način pomažemo njima, ali i sebi jer učimo kroz taj proces. Zapravo, osluškivanje zajednice je naš cilj – rekla je urednica portala „Storyteller“ Vladimira Dorčova Valtnerova.

Rad medija civilnog društva počiva na odgovornosti prema zajednici, na uključivanju građana i građanki i bavljenju loklanim pitanjima. To potvrđuje priča novinarke Amele Bajrović iz Novog Pazara.

U Novom Pazaru nije postojao medij koji je bio okrenut ženama. One se retko pitaju za bilo šta, čak ih nema ni u anketama. One retko kad odluče da javno kažu svoje mišljenje. Pre dve godine sam zbog toga osnovala portal „Free media“.

Jedan od zaključaka panela bio je da mediji civilnog sektora počivaju na paroli da je medijski sadržaj važniji od profita.

Mediji civilnog sektora su jedini bastioni slobodnog novinarstva, jer jedini rade u javnom interesu. Iza nas ne stoje velike korporacije kao iza nekih većih medija koji važe za nezavisne i zato smo jedinstveni – zaključio je urednik Televizije Forum Vladimir Malešić.

Konferencija je održana uz podršku Misije OEBS-a u Srbiji, koja  pruža podršku Televiziji Forum od njenog osnivanja.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend