21. jan 2022.

„Čišćenje interneta”: Odobren Akt o digitalnim uslugama

Prijedlogom Akta utvrđuje se jasna odgovornost pružatelja posredničkih usluga, a posebno internetskih platformi poput društvenih mreža i internetskih tržišta.

foto: Marvin Meyer/Unsplash

Zastupnici Evropskog parlamenta juče su odobrili Akt o digitalnim uslugama te je dogovoren nacrt mjera kojima se suzbija protuzakoniti sadržaj, uvodi odgovornost platformi za algoritme te poboljšava moderiranje sadržaja.

Tekst koji je EP juče odobrio s 530 glasova za, 78 protiv i 80 suzdržanih bit će osnova za pregovore s francuskim predsjedništvom Vijeća, koje zastupa države članice.

„Glasanje pokazuje da zastupnici u Evropskom parlamentu i građani Evropske unije žele ambicioznu digitalnu uredbu prilagođenu budućnosti. Mnogo se toga promijenilo u 20 godina otkako smo donijeli direktivu o e-trgovini. Internetske platforme sve su važnije u našem svakodnevnom životu i donose nove mogućnosti, ali i nove rizike. Naša je dužnost osigurati da ono što je nezakonito izvan interneta bude nezakonito i na internetu. Moramo osigurati da se uvedu digitalna pravila u korist potrošača i građana. Sada možemo započeti pregovore s Vijećem i vjerujem da ćemo moći riješiti ta pitanja”, izjavila je nakon glasanja Christel Schaldemose (S&D, Danska), voditeljica pregovaračkog tima EP.

Uklanjanje nezakonitog sadržaja i sprečavanje širenja dezinformacija

Prijedlogom Akta o digitalnim uslugama utvrđuje se jasna odgovornost pružatelja posredničkih usluga, a posebno internetskih platformi poput društvenih mreža i internetskih tržišta.

„Naša je dužnost osigurati da ono što je nezakonito izvan interneta bude nezakonito i na internetu”, kaže voditeljica pregovaračkog tima EP.

Uspostavljen je mehanizam „prijavljivanja i djelovanja” te zaštitne mjere za uklanjanje nezakonitih proizvoda, usluga i sadržaja na internetu. Pružatelji usluga smještaja na poslužitelju trebali bi nakon primanja prijave „postupati bez nepotrebnog odgađanja, uzimajući u obzir vrstu nezakonitog sadržaja koji se prijavljuje i hitnost poduzimanja radnji”.

Zastupnici su uveli i bolje zaštitne mjere kako bi osigurali da se prijave obrađuju bez diskriminacije i ne proizvoljno te da se pritom uzimaju u obzir temeljna prava, uključujući sloboda izražavanja.

Internetska tržišta moraju osigurati da potrošači na internetu kupuju sigurne proizvode, kažu zastupnici, pa je stoga ojačana obaveza praćenja trgovaca (načelo „upoznaj svog klijenta”).

Dodatne obveze za vrlo velike platforme

Vrlo velike internetske platforme imat će specifične obaveze zbog posebne opasnosti koju predstavljaju u smislu širenja nezakonitih i štetnih sadržaja. U suzbijanju štetnog sadržaja (koji možda nije nezakonit) i širenja dezinformacija pomoći će odredbe Akta koje obuhvaćaju obavezne procjene rizika, mjere za smanjenje rizika, neovisne revizije i transparentnost tzv. „sistema za preporučivanje” (odnosno algoritama koji određuju što se korisnicima prikazuje).

Ostali ključni aspekti

EP je unio i nekoliko izmjena u Komisijin prijedlog, među ostalim:

– mikropoduzeća i mala poduzeća izuzeta su od određenih obaveza;

– ciljano oglašavanje: primatelj digitalnih usluga imat će mogućnost transparentnijeg i informiranijeg odabira, uključujući informacije o tome kako će se njihovi podaci monetizirati. Odbijanje privole za primatelje usluge neće više trajati duže od davanja privole. U slučaju da odbiju dati privolu ili je povuku, primateljima će se dati druge poštene i razumne mogućnosti za pristup internetskoj platformi, uključujući „opcije koje se temelje na oglašavanju bez praćenja“;

– zabranjene su tehnike ciljanog odabira ili umnožavanja kojima se u svrhu prikazivanja oglasa obrađuju podaci maloljetnika. Nije dopušten niti ciljani odabir pojedinaca na temelju posebnih kategorija podataka kojima se omogućuje ciljani odabir ranjivih skupina;

– naknada štete: korisnici digitalnih usluga i organizacije koje ih zastupaju moraju imati mogućnost zatražiti naknadu za sve štete nastale zbog toga što platforme nisu poštovale svoje obaveze dužne pažnje;

– internetskim platformama treba zabraniti da upotrebljavaju tehnike za obmanu ili poticanje kako bi utjecale na ponašanje korisnika pomoću tzv. „tamnih obrazaca”;

– veći utjecaj na poredak sadržaja temeljen na algoritmima: vrlo velike internetske platforme trebale bi ponuditi barem jedan sistem za preporučivanje koji se ne temelji na izradi profila.

Dodatni amandmani prihvaćeni na plenarnoj sjednici odnose se na obavezu pružatelja usluga da u uvjetima poslovanja poštuje slobode izražavanja i medijskog pluralizma te na nove odredbe o pravu na anonimno korištenje i plaćanje digitalnih usluga (podaci o glasanju dostupni su ovdje, a svi podneseni amandmani na plenarnoj sjednici ovdje).

Izvor: Europa.eu

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend