
Nakon otkrića da je bivši član Evropskog parlamenta i istraživački novinar bio meta softvera, Evropska federacija novinara poručuje da EU mora djelovati odmah

Odbor za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET) danas bi trebalo da glasa o finalnoj verziji Izveštaja o Srbiji, koji je pripremio izvestilac Tonino Picula. Usaglašeni izveštaj tog Odbora, koji obuhvata i takozvane kompromisne amandmane, a u koji je N1 imao uvid, znatno je oštriji i obimniji od prvobitnog nacrta koji je 17. marta javno predstavljen.

Predstavnici medija i civilnog sektora upozorili su delegaciju Misije Evropskog parlamenta na ozbiljne probleme u procesu izbora Saveta REM-a i pritiske na nezavisne medije u Srbiji, a direktor vesti na TV Nova Slobodan Georgiev ocenio je da postojeća zakonska procedura onemogućava izbor REM-a, kao i da Evropa počinje da shvata svoj deo odgovornosti.

Generalna sekretarka NUNS Tamara Filipović rekla je za N1, pred početak sastanka evroparlamentaraca sa predstavnicima medija u Srbiji, da iako je medijska situacija već bila predmet razmatranja evroposlanika i zaključci o njoj se našli u Rezoluciji Evropskog parlamenta, oni nisu upoznati sa onim što se dešavalo poslednjih nekoliko meseci.

Nije samo to pominjao Evropski parlament. U rezoluciji se vrlo jasno govori i o pritiscima vlasti na slobodne medije, i posebno naglašava situacija sa kompanijom u okviru koje radi N1. Da li će odjek glasa evroparlamentaraca biti dovoljan da N1 zadrži uređivačku nezavisnost, koju gaji poslednjih bezmalo jedanaest godina?
Na pitanje televizije Nova da prokomentariše to što je u nacrtu rezolucije EP o Srbiji spomenuta i United media (uz određena upozorenja koja se tiču ugrožavanja medijskog pluralizma), United grupa je odgovorila da odbacuje kao "netačne navode o navodnim pregovorima sa Vladom Srbije u cilju „slabljenja“ United Media", tvrdeći da je "nezavisnost informativnog programa svetinja za trenutni menadžment i većinskog akcionara".
Evropski parlament danas će u Strazburu raspravljati o predlogu rezolucije o Srbiji kojom se podseća da je prošlo skoro godinu dana od pada nadstrešnice u Novom Sadu kada je poginulo 16 osoba.
Evropa pažljivo posmatra odnos prema medijima u Srbiji i Aleksandar Vučić to mora znati, poručio je evroposlanik Helmut Brandšteter.
Upad policije u sedište nekoliko nevladinih organizacija, u Evropskom parlamentu vide kao zastrašujuć potez vlasti u Beogradu. I tu se ne završava obračun sa nevladinim sektorom. Još nema odgovora zašto su aktivisti i novinari prisluškivani alatom koji je dobijen od norveške donacije.

Na inicijativu poslanika Vladimira Prebiliča, izvestioca Zelenih za Srbiju, 25 poslanika EU parlamenta uputilo je pismo Srbiji, nakon izveštaja Amnesti Internešenela o prisluškivanju aktivista i civilnog društva u Srbiji, u kom se kaže da digitalni nadzor mora odmah da prestane. „Kao kandidat za članstvo u EU, od Srbije se apsolutno očekuje da odmah prestane sa upotrebom svih špijunskih alata i zloupotrebom strane finansijske pomoći u ove svrhe“, poručili su evroposlanici.
Evropski parlament ponovo je podržao nezavisne novinare i medije. U debati su se čule poruke da je ugroženo novinarstvo u EU i državama kandidatima za članstvo i da ga je potrebno zaštititi, kao jedan od ključnih stubova demokratije. O tome je evropski dopisnik N1 Nikola Radišić u Strazburu razgovarao sa austrijskim evroposlanikom Andreasom Šidereom.
Autoritarne države kao što su Rusija i Kina, a poslednjih godina i Iran, koriste tehnologiju i veštačku inteligenciju kako bi manipulisale demokratskim procesima, šireći ciljane dezinformacije, kojima se raspiruje nepoverenje u sistem ili određenog aktera, tvrdi se u izveštaju koji je pripremila služba Evropskog parlamenta za debatu o lažnim vestima, populizmu i dezinformacijama.
Dva meseca pred izbore za Evropski parlament, četbotovi Gugla, Majkrosofta i OpenAI delili su lažne informacije o evropskim izborima, pokazala je analiza u koju je imao uvid Politiko.
Analiza 50 snimaka sa Jutjub kanala proruskog Glasa Evrope (Voice of Europe), koju je uradio briselski portal Politiko, otkrila je da je 16 evroposlanika iz redova ekstremne desnice učestvovalo u debatama ili dalo intervjue za taj medij.
Evropski parlament je izglasao propis o zaštiti novinara, borbi protiv političkog mešanja u uređivačke odluke i o većoj transparentnosti vlasništva nad medijima.