Forenzičkom analizom organizacije Citizen Lab otkriveno je da je Stelios Kouloglou, bivši član Evropskog parlamenta i istraživački novinar, u dva navrata bio meta napada u kojem je njegov uređaj zaražen špijunskim softverom Pegasus, koji je razvila NSO Group. Prvi put se to dogodilo oko 21. oktobra 2022. godine, te ponovo 6. i 7. marta 2023. godine, prenijela je Evropska federacija novinara (EFJ).
U to vrijeme, Kouloglou je bio zamjenski član Istražnog odbora Parlamenta za istragu korištenja Pegasusa i ekvivalentnog špijunskog softvera za nadzor (PEGA odbor).
„Ovo otkriće je posebno alarmantno zbog specifičnog institucionalnog konteksta u kojem se ciljanje dogodilo. Član istog odbora zaduženog za istragu zloupotrebe špijunskog softvera u Evropi, bio je meta napada tokom ključnih trenutaka te istrage, što izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s integritetom parlamentarnog nadzora, zaštitom nezavisnih institucija u skladu s načelom podjele vlasti i sposobnošću izabranih predstavnika da kontrolišu državni nadzor bez zastrašivanja ili miješanja kao dio legitimnog obavljanja svojih dužnosti“, rečeno je iz EFJ.
Dodaje se i da iako Citizen Lab nije pripisao napad špijunskog softvera određenoj vladi, napomenuli su da nema naznaka da je Vlada Grčke, uprkos povezanosti sa široko rasprostranjenim zloupotrebama špijunskog softvera Predator, odgovorna za ove napade ili da je ikada bila Pegasusov klijent.
Umjesto toga, njihova analiza sugeriše da bi Pegasusov klijent kojeg su prethodno istraživali Citizen Lab i Access Now, mogao biti odgovoran za barem jednu od kompromitacija uređaja. Za tog klijenta je utvrđeno da je koristio Pegasus za hakovanje prognanih aktivista i novinara iz Rusije i Bjelorusije. Također, EFJ dodaje da nisu upoznati ni sa kakvim dokazima koji sugerišu da su Rusija ili Bjelorusija bili Pegasusovi klijenti.
Strukturni neuspjeh u odgovoru na krizu sa špijunskim softverom
EFJ piše i da skoro tri godine nakon što je Odbor PEGA usvojio svoj izvještaj i preporuke, Evropska unija (EU) nije uspjela pružiti smislen odgovor na nivou cijele EU na širenje i zloupotrebu komercijalnog špijunskog softvera. Od tada su EU i države članice bile uključene u ponovljene skandale, dodala je novinarska organizacija.
Osim korištenja špijunskog softvera protiv prognanih novinara i aktivista u Latviji, Litvaniji i Poljskoj, navedeno je da je bilo i slučajeva ciljanja predsjednice Evropskog parlamenta špijunskim softverom Predator, korištenja špijunskog softvera Graphite u Italiji protiv humanitarnih radnika i novinara. Također je i korištenje javnog novca EU za finansiranje kompanija koje razvijaju špijunski softver, kao i nedostatak provođenja propisa o dvojnoj namjeni što, prema EFJ, rezultuje kontinuiranim izvozom tehnologije nadzora iz EU u zemlje s ozbiljnim kršenjima ljudskih prava.
„Svi ovi incidenti ukazuju na strukturni neuspjeh u adekvatnom i ozbiljnom odgovoru na krizu sa špijunskim softverom u Evropi. Ovo najnovije otkriće treba tretirati kao ozbiljnu prijetnju vladavini prava, koje prijeti samim temeljima našeg društva“, naveo je EFJ.
Poručeno je i da Evropa ne može nastaviti ići od skandala do skandala bez posljedica.
„Ciljanje člana Evropskog parlamenta uključenog u istragu zloupotrebe špijunskog softvera trebalo bi označiti prekretnicu. EU mora djelovati sada kako bi odbranila nezavisni nadzor, zaštitila temeljna prava i osigurala da se zloupotreba špijunskog softvera u Evropi suoči s odgovornošću, a ne nekažnjivošću“, navedeno je.
Utvrditi mapu puta za rješavanje krize
Iz ove organizacije su pozvali Generalni direktorat za informacione tehnologije i cyber sigurnost (DG ITEC) da provede potpunu, nezavisnu i nepristranu istragu o hakovanju Steliosa Koulogloua kako bi se utvrdilo ko je odgovoran, utvrdile sve relevantne činjenice koje su dovele do napada i pokrenula nezavisna procjena punog obima ciljanja parlamentaraca uključenih u nadzorne aktivnosti.
Također, istakli su da Evropska komisija treba hitno i javno odgovoriti na preporuke Odbora PEGA, izvještavajući o svakoj provedbi navedenih preporuka, identifikujući preostale nedostatke i utvrđujući mapu puta za rješavanje krize sa špijunskim softverom u EU bez daljnjih odgađanja.
Poručeno je i da države članice trebaju garantovati efikasne pravne lijekove za žrtve, uključujući pristup dokazima, nezavisne istrage, obavještavanje o slučajevima nadzora i odgovornost i državnih korisnika i korporativnih aktera. Osim toga, Evropska komisija treba pažljivo pratiti situaciju u tom pogledu, osiguravajući usklađenost s pravnim standardima EU i koristiti svoja ovlaštenja za provođenje zakona protiv država članica koje krše propise.
Uz to, Evropska komisija treba ojačati provođenje Uredbe EU o robi dvostruke namjene i osigurati da predstojeća evaluacija Uredbe u potpunosti odražava nalaze Odbora PEGA i naknadna otkrića špijunskog softvera, da uključuje sveobuhvatnu procjenu uticaja na temeljna prava i da se provodi uz značajno učešće civilnog društva. Evropska komisija treba osigurati da sredstva EU ne budu korištena za podršku kompanijama uključenim u razvoj, prodaju ili primjenu špijunskog softvera.
Kako u najezdi laži i gubitka poverenja u medije osnažiti informisanje u interesu građana i svest o značaju pouzdane vesti
Šta je pseudonovinarstvo: Nadrinovinari i ostali Vučićevi(ći)
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.