16. jun 2022.

Intervju – Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara: Udružiti snagu i pamet u borbi za snažan europski zakon o slobodi medija

Maja Sever postala je prva žena predsjednica Europske federacije novinara (EFJ). Već u svom nastupnom govoru na skupštini EFJ-a u Izmiru kazala je da će biti ustrajna u borbi za novinarska prava i profesionalno novinarstvo kao i do sada. Maja je u proteklom razdoblju, kao predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, to stalno pokazivala i činila te je svojom agilnošću, marljivošću i sposobnošću dala jedan novi zamah u istrajnoj kampanji za bolje novinarstvo i veća materijalna prava novinara. U intervju za naš portal hnd.hr odgovorila je na niz pitanja koja muče našu struku te je iznijela za što će se u budućnosti, kao predsjednica krovne europske organizacije novinara zalagati i koji će joj biti prioritet. 

Maja Sever (snimak ekrana: Lupiga)

– Uvjerljivom većinom glasova izabrani ste za predsjednicu Europske federacije novinara. Je li vas to iznenadilo i osobito takva plebiscitarna podrška dobivši 137 glasova od ukupno 144 delegata skupštine EFJ-a?

Posljednjih par godina, od kada sam predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, aktivno sudjelujem u brojnim aktivnostima I projektima Europske federacije novinara. Većinu delegata na skupštini osobno poznajem, surađivali smo te su imali vremena i prilike upoznati moj rad i motivaciju. Kolega iz Poljske Mariusz Pilis nije došao na sjednicu u Izmir. Vjerujem da su te okolnosti presudile da rezultat bude ovakav.

– U najavnom govoru istaknuli ste da je cilj dobiti  snažan europski zakon o slobodi medija i borba za zaštitu autorskih prava te jačanje zakonskog okvira za zaštitu kvalitetnog novinarstva?

Da, rad organizacija poput ove, ali i onih na nacionalnoj razini poput naših HND-a i SNH-a, jest podrška I konkretna pomoć novinarima na terenu, kao i aktivnosti koje doprinose jačanju položaja novinara i novinarstva, ali važna komponenta je i rad na strateškim zagovaračkim politikama. EFJ je na tom polju dokazano jak pa tako doprinose većini rasprava o strateškim dokumentima vezanih za novinarstvo. Snažna grupa za zaštitu autorskih prava intenzivno radi na tom segmentu zaštite novinarskih prava, a pokrenut je proces, odnosno rasprava, o zakonu prema kojem bi  EU po prvi put mogla usvojiti pravni okvir za podršku medijskoj slobodi i pluralizmu. I tu će uloga naše organizacije biti jako važna i vjerujem da ćemo udružiti snagu i pamet u borbi za  snažan europski zakon o slobodi medija. Koliko je borba za jačanje zakonskog okvira za zaštitu kvalitetnog novinarstva važna vrlo dobro znamo ovdje na nacionalnoj razini, zato se naše dvije organizacije – strukovna i profesionalna – bore za izradu kvalitetne medijske strategije, novih zakona o medijima, HRT-a i boljeg zakona o elektroničkim medijima.

-Koji su ključni problemi s kojima se trenutno novinarstvo i novinari suočavaju?

Živimo u vremenima kada se novinare ubije, napada, i kada im se prijeti.  Sigurnost je postala prioritet u našem radu. Rad na izradi boljeg sustava zaštite novinara, suradnja s institucijama koje mogu doprinijeti smanjivanju napada i zaštiti novinara. Nastavak te jačanje suradnje s organizacijama poput The Council of Europe’s Safety of Journalists Platform i The Mapping Media Freedom Platform važan su alat za nastavak ovih aktivnosti I borbu za slobodu medija u Europi.

Svjedoci smo također sve teže situacije u novinarstvu, od lokalnih medija  do mainstream medija I javnih medijskih servisa. Zaštita održivosti neovisnost kvalitetnog novinarstva, jačanje zaštite radničkih I profesionalnih prava novinara važni su ciljevi našeg rada.

Na europskoj razini  otvoreno je niz rasprava o aktivnostima potrebnim za osiguranje uvjeta za neovisno novinarstvo poput one o Zakonu o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnom tržištu, o nužnosti uspostave jakih pravnih alata za zaštitu slobode medija kroz obveze transparentnosti medija, kroz praćenje državnih potpora, kroz jačanje neovisnih medijskih regulatora i poboljšanje održivosti medija. Europski zakon o slobodi medija bit će najvažniji instrument za rješavanje ovih pitanja na razini EU-a.

U Hrvatskoj smo itekako svjesni koliko je važno provođenje Direktive i preporuke o strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) I koliko je važno boriti se za poboljšanje zakonodavstva kako bi se smanjio pritisak SLAPP tužbama na novinare i medije

Jedan od važnih ciljeva je i zaštite prava freelancera i atipičnih radnika. Na EU razini očekuju se smjernice za mogućnost kolektivnog pregovaranja freelancera, dok je jačanje naših podružnica za otvaranje pregovora u socijalnom dijalogu o kolektivnim ugovorima i dalje jedan od prioriteta. I naravno podrška jačanju položaja žena u medijima, brisanje agende gapa (razlike u plaćama), staklenog stropa i zaštita novinarki od zlostavljanja.

-Vaš izbor puno znači i za novinarstvo i novinare u Hrvatskoj, ali i regiji iz koje stižu čestitke i snažna podrška. S obzirom na to da smo vrlo nezadovoljni stanjem  u našem novinarstvu i medijskom prostoru kako ćete jačati poziciju novinara u Hrvatskoj i regiji?

Nadam se uspješno. Vjerujem da je podrška koju sam dobila i znak da je ova borba za jako i neovisno novinarstvo zaista zajednička. Na skupštini u Izmiru zaista se osjetilo to jedinstvo i uvažavanje, premda su i do sada kolegice i kolege iz EFJ  davali podršku i gotovo svakodnevnu pomoću u našim naporima na nekoliko razina. Naravno ta suradnja će se nastaviti i vjerujem unaprijediti. Kroz Lareg plus grupu za zaštitu radničkih prava u proteklom razdoblju smo dosta radili na problemima zaštite novinara u ovom dijelu Europe, dogovorili smo daljnje planove i ojačali suradnju. Iskreno vjerujem da je ovaj moj izbor dobra vijest za sve nas i za jačanje borbe za novinare u Hrvatsko i u regiji.

-Kvaliteta novinarstva opada i zbog sve veće potplaćenosti novinara. Kako se tome suprotstaviti?

Udruživanjem, jačanjem sindikata kao organizacije koja je prema Zakonu o radu socijalni partner u pregovorima o položaju radnika i radničkim pravima. U Hrvatskoj smo počeli razgovore o otvaranju pregovora za granski kolektivni ugovor, okupili smo tim srodnih sindikata (Sindikata grafičara I Sindikata obrazovanja, kulture I medija), intenzivno radimo na uspostavi socijalnog dijaloga i nadam se da ćemo napraviti neke pomake. Ali važno je znati da to neće riješiti sve probleme i neće zbog toga svi novinari imati veće plaće. Radi se o zaštiti onih osnovnih radničkih prava koje u pojedinim medijima ili kod freelancera trenutno nema. I važno je reći da se novinari moraju ujediniti u svojim medijskim kućama, formirati podružnicu sindikata koja je ovlaštena zatražiti pregovore s poslodavcem i o plaćama te pokušati kolektivnim ugovorom osigurati bolju zaštitu i bolje plaće.

-Spomenuli ste kolektivno pregovaranje za granski Kolektivni ugovor na nacionalnoj razini. U kojoj je to fazi?

U fazi dogovora da krenemo s konkretnim razgovorima, da otvorimo pregovore. Mi, sindikati, smo spremni. Formirali smo tim, zadali osnovne ciljeve, predstavili ih javnosti, poslali poziv poslodavcima da se uključe u socijalni dijalog. Vjerujem da ćemo uskoro napraviti korak naprijed. Jednostavno to je stvarnost, nužnost, ali i obaveza svih strana uključenih u socijalni dijalog.

-Hrvatska je postala dio europskoj medijskog prostora. Jesmo li uhvatili korak, da tako kažem,  s onim najrazvijenijim?

Teško je uspoređivati Hrvatsku s jednom primjerice Danskom gdje sindikat broji više od 18 tisuća članova I koji ima snagu I sredstva za jaku organiziranu borbu. Ali činjenica jest da niti jedna zemlja u Europi nije lišena problema u novinarstvu, pa tako dijelimo probleme. Na žalost nismo još uhvatili korak s njihovom organiziranošću i snagom. Ali polako, evo još jedan korak u tom smjeru je napravljen.

 -Aktualan je ugovor između Vlade i HRT-a. HND i SNH su protiv. Koji su glavni problemi s tim ugovorom i kako ih riješiti?

Kako bi rekli političari – hvala vam na tom pitanju… Zezam se. Jako važna stvar za na cijeli medijski prostor. Problema s tim Ugovorom je toliko da bi trebala knjiga da se objasni. No, kao prvo nije provedena prava kvalitetna javna rasprava. Taj ugovor je važan za cijeli medijski I audiovizualni sektor I tako ga je trebalo raspraviti. Konkretno – problema je mnogo i istaknut ću samo nekoliko. Ovaj Ugovor mogao je biti napisan i davne 2004. godine. U njemu nema znaka namjere da se prate trendovi u medijima I novinarstvu, a znamo da ih je ne mnogo, nego da se medijski okoliš potpuno promijenio. Promjene u dramskom, informativnom, radijskom programu ne odražavaju namjeru jačanja javnog interesa na ovom javnom medijskom servisu, nego upravo suprotno. Javni medijski servis je javno dobro I za takav HRT se borimo. Nakon ovog ugovora vjeruje da ćemo tu borbu nastaviti udruženi s organizacijama koje su svjesne važnosti obrane javnog servisa.

-Kakve su prve reakcije na vaš izbor od kolega iz EFJ-a, ali i ostalih kolega?

Predivne! Kolege iz EFJ-a velika su mi podrška od trena kada sam se odlučila kandidirati, sada već bivši predsjednik  Mogens Blicher Bjerregaard zaista mi je bio od velike pomoći, ne samo u kandidaturi, već u mnogim aktivnostima koje smo pokušali ostvariti na našoj lokalnoj razini. Pa, i prošla Godišnja skupština Europske federacije novinara bila je u Zagrebu, što je bio isto tako znak podrške našim naporima. EFJ ima jaku ekipu profesionalaca koji su vrhunski medijski stručnjaci od koji ću nastaviti učiti, a suradnja s njima je uvijek bila odlična. Što se ostalih kolega tiče, primila sam zaista brojne čestitke.   Hvala svima, mnogima nisam stigla još odgovoriti, ali potrudit ću se. Čin mi se da su mnogi osjetili da je ovo važna stvar za sve nas, a ja sam sigurna da jest. Jer ovaj izbor je dio naše zajedničke borbe i iskrene želje da ojačamo slobodno I neovisno novinarstvo u Hrvatskoj.

-Je li pristigla čestitka iz matične kuće?

Glavni ravnatelj Robert Šveb i glavna urednica programa Matija Nemčić su mi čestitali.  Moja urednica, prva nadređena Katarina Periša Čakarun nije mi se javila. Možda joj se pokvario mobitel.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend