20. maj 2022.

RSF: Predložena uredba EU o razmjeni poruka bi ugrozila rad novinara

Reporteri bez granica kažu da bi ova uredba u Zakonu o digitalnim uslugama dovela do masovnog nadzora.

Ako bude usvojen prijedlog Evropske unije za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece prema kojem bi sadržaj aplikacija za razmjenu direktnih poruka, uključujući i šifrirane, bio podvrgnut stalnom skeniranju, ta radikalna mjera bi ugrozila rad novinara, kažu iz Reportera bez granica (RSF).

Predložena uredba, koju je Evropska komisija predstavila 11. maja i koja utvrđuje pravila za sprečavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece, dopunila bi Zakon o digitalnim uslugama, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja juna.

Kako bi zaštitila maloljetnike, Komisija preporučuje sistematski nadzor sadržaja chata u aplikacijama za razmjenu poruka, uključujući šifrirane poruke, a RSF poziva da se aplikacije za razmjenu šifriranih poruka izuzmu iz sistematskog nadzora jer se novinari oslanjaju na njih kako bi zaštitili svoje izvore.

Vincent Berthier, šef tehničkog odjela RSF-a, kaže da taj prijedlog EU ima dobar cilj, ali bi to dovelo do masovnog nadzora.

“Skeniranje dvosmjerno enkriptirane aplikacije za razmjenu poruka bi bilo jednako masovnom nadzoru. Takav zahtjev Evropske komisije je neprihvatljiv i opasan, kako za slobodu štampe tako i za demokratiju”, izjavio je Berthier.

Dvosmjerno enkriptirane aplikacije za razmjenu poruka štite podatke tako da ih se može čitati samo na dva kraja, odnosno od pošiljatelja i primatelja i čak ni platforme koje pružaju ove usluge ne mogu da dešifruju sadržaj razgovora.

“Samo pošiljalac i primalac mogu čitati chat u dvosmjernim enkriptovanim porukama. Ako je sadržaj u bilo kojem trenutku dostupan trećoj strani, sigurnost je nepopravljivo ugrožena, a to je upravo ono što Evropska komisija predlaže”, navode iz RSF.

Prilikom predstavljanja predložene uredbe, evropska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson rekla je da je cilj „da se otkrije materijal o zlostavljanju djece“, a ne da se potkopaju šifrirani podaci. U prijedlogu se navodi da, radi očuvanja prava korisnika na privatnost, pružaoci usluga trebaju pratiti i prijavljivati samo sporni sadržaj.

Iz RSF ističu da je ova namjera pohvalna, ali je tehnički nemoguća jer bi onda sve aplikacije kao i svi razgovori u aplikacijama morali biti skenirani kako bi se identifikovali oni koji predstavljaju problem. Ciljani pristup koji se fokusira na dokumentovane slučajeve, od slučaja do slučaja, zasnovan na prethodnoj istrazi, bio bi mnogo efikasniji i ne bi narušio tako fundamentalni princip kao što je zaštita izvora, poručuju Reporteri bez granica.

Podsjećaju da je važnost šifrovane komunikacije naglašena u njihovom izvještaju o infodemiji za 2020. godinu koji uključuje 250 prijedloga za vlade i platforme o demokratskom upravljanju digitalnim prostorima.

“Važno je napomenuti da je stvaranje ranjivosti ili ograničenja kod šifriranja problematično i u suprotnosti sa standardima ljudskih prava”, navodi se u izvještaju.

Dodaju da vlade ni pod kojim okolnostima ne bi smjele kompromitovati dvosmjerno šifriranje.

Izvor: RSF

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend