19. okt 2022.

Sloboda interneta u padu već 12 godina

Već dvanaest godina zaredom sloboda interneta je u padu, jedan je od nalaza posljednjeg izvještaja Freedom House o slobodi interneta širom svijeta. Od zapadnobalkanskih zemalja na spisku se jedino nalazi Srbija koja je ocijenjena slobodnom po pitanju interneta.

Od problema koji su zabilježeni tokom prethodne godine u Srbiji se ubrajaju „provladini komentatori koji manipulišu online diskusijama“ kao i „hapšenja blogera ili korisnika interneta zbog političkog ili socijalnog sadržaja“.

Prema nalazima izvještaja „slobodan“ internet ima 17 zemalja, 32 su „djelimično slobodne“, a ocjenu „neslobodnih“ dobila je 21 zemlja. Island je zemlja sa najviše slobode na internetu, dok je stanovnici Kine imaju najmanje.

Više od tri četvrtine korisnika interneta širom svijeta danas živi u zemljama u kojima vlasti kažnjavaju ljude zbog korištenja prava na slobodno izražavanje na internetu.

Najveći pad slobode zabilježen je u Rusiji, Mijanmaru, Sudanu i Libiji. Ovo, kako navode, oslikava i šireg kršenja ljudskih prava tokom prošle godine.

U najmanje 53 zemlje korisnici interneta su se suočavali sa pravnim posljedicama zbog izražavanja na internetu, što je često dovodilo i do zatvorskih kazni, navode u Freedom Houseu. Sve više vlada kontroliše čemu ljudi mogu pristupiti i šta mogu dijeliti na mrežama, tako što blokiraju strane web stranice, skupljaju lične podatke i centraliziranjem tehničke infrastrukture u zemljama.

Vlasti u 47 od 70 zemalja koje pokriva izvještaj „Sloboda interneta“ su ograničile korisnicima pristup informacijama koje se nalaze van granica tih zemalja.

„Praktično sva ova ograničenja predstavljaju jasna kršenja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima“, u koju spada pravo „na traženje, primanje i širenje informacija i ideja putem bilo kojeg medija i bez obzira na granice,“ navode u Freedom Houseu.

Najveći pad u Rusiji

Sloboda u Rusiji pala je za sedam bodova u periodu brutalne invazije na Ukrajinu. Stanje po pitanju slobode interneta u Rusiji ujedno predstavlja i najviši ovogodišnji pad.

„Nekoliko sedmica nakon invazije, Kremlj je blokirao Facebook, Instagram i Twitter, uskrativši Rusima pristup pouzdanim informacijama o ratu i ograničio njihovu sposobnost povezivanja s korisnicima u drugim zemljama“, navodi se u izvještaju.

„Vlada je također blokirala više od 5.000 web stranica, natjerali medije da invaziju nazivaju „specijalnom vojnom operacijom“, te uveli zakon koji propisuje do 15 godina zatvora za širenje “lažnih informacija” o sukobu.“

U izvještaju dalje stoji da su ukrajinska vlada i narod pokazali zapanjujuću otpornost tokom invazije.

„Vladini zvaničnici i telekomunikacijske kompanije radili su zajedno na popravci internet infrastrukture i osiguranja pristupa online resursima i informacijama koje mogu spasiti život usred oružanog sukoba,“ navodi se u izvještaju.

Također se navodi i da je raspoređeno 11.000 Starlink stanica za pružanje interneta, što je saradnja vlade i kompanije SpaceX.

Status slobode interneta pao je i u Mađarskoj, koja je izgubila oznaku slobodne, te je sadašnja ocjena „djelimično slobodna.“

Ovo kako kažu u Freedom Houseu „odražava širi demokratski pad pod vodstvom premijera Viktora Orbana.“ Navodi se kako je tokom prošlogodišnjih izbora došlo do cyber napada koji su pogodili elektronski sistem glasanja, kao i nezavisne medijske kuće u zemlji.

Kina najgora

Već osmu godinu zaredom Kina ima najgore okruženje na svijetu po pitanju slobode interneta. Ipak, rekordnih 26 zemalja doživjelo je poboljšanje slobode interneta.

Sadržaj povezan sa Olimpijskim igrama u Pekingu 2022. i pandemijom COVID-19 bio je snažno cenzuriran tokom perioda izvještavanja, posebno dok su stanovnici Šangaja dijelili svoja iskustva usred dvomjesečnog zatvaranja zbog COVID-19 koje je počelo u aprilu 2022. godine.

Novinari, aktivisti za ljudska prava, članovi vjerskih i nacionalnih manjina, te obični korisnici privođeni su zbog dijeljenja online sadržaja, a neki su suočeni i sa oštrim zatvorskim kaznama.

Potrebne opsežne mjere

Uprkos sveukupnom globalnom padu, napravljeni su pojedini pomaci u polju internet sloboda.

Kako kažu u Freedom Houseu organizacije civilnog društva u mnogim zemljama pokrenule su zajedničke napore za poboljšanje zakonodavstva, razvoj otpornosti medija i osiguranje odgovornosti među tehnološkim kompanijama.

Sloboda interneta u Sjedinjenim Državama neznatno se poboljšala po prvi put u zadnjih šest godina.

„Bilo je manje prijavljenih slučajeva ciljanog nadzora i online uznemiravanja tokom protesta u poređenju sa godinom ranije“, kažu u izvještaju.

SAD su sada po pitanju slobode interneta izjednačene sa Australijom i Francuskom.

Evropska unija (EU) također napreduje sa inovativnim pristupom kao i sa regulatornim pristupom kojim se ima za cilj rješavanje šteta koje su pogoršale internet.

Kreatori politika, regulatorna tijela i druge državne agencije trebaju poduzeti opsežne mjere za zaštitu ljudskih prava u digitalnom dobu.

Među nekim od prijedloga navodi se donošenje snažnih i interoperabilnih zakona o privatnosti, podsticanje kompanija da poboljšaju svoje standarde i proizvode, ojačanje multilateralnih angažmana i cyber diplomatije, održavanje pristupa internetu i društvenim mrežama, kao i saradnja sa civilnim društvom između ostalog.

Među preporukama također se navode i strogo reguliranje korištenja alata za nadzor i prikupljanje ličnih podataka od agencija za provođenje zakona i vlade, kao i ograničavanje izvoza tehnologije za cenzuru i nadzor. Dalje, uključivanje principa ljudskih prava u dizajn i razvoj proizvoda, kao i odupiranje vladinim naredbama o blokadi interneta, zabrani digitalnih usluga i neopravdanoj predaji podataka.

Na svijetu oko 4,5 milijardi ljudi ima pristup internetu. Od toga, kako procjenjuje Freedom House 76 posto živi u zemljama u kojima pojedince hapse zbog objavljivanja političkog, religijskog ili društvenog sadržaja. Dalje, 64 posto živi u zemljama gdje je taj tip sadržaja blokiran.

Sloboda interneta je godišnja studija o ljudskim pravima u digitalnoj sferi u kojoj se procjenjuje sloboda interneta u 70 zemalja ili za 89 posto korisnika interneta na svijetu. Ovo je dvanaesti izvještaj po redu i pokriva period od juna prošle do maja ove godine.

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

*

Send this to a friend