08. feb 2022.

Ućutkivanje istraživačkog novinara Bolota Temirova u Kirgistanu

Tek što je napustio zgradu u kojoj radi kako bi otišao na kafu, novinar Aktilek Kaparov (Aktilek Kaparov) primetio je nešto neobično, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

„Video sam neke sumnjive ljude koji s maskama, u civilu, šetaju okolo, kao i dva policajca. Samo pet minuta kasnije, pet ili šest muškaraca izašlo je sa maskama i specijalnom opremom“, rekao je on pokazujući na jedan beli kombi.

„Izašao je još jedan muškarac sa psom i onda su svi došli ovde.“

To je bio samo početak dramatične racije koju je u subotu uveče, 22. januara, sprovela policija za suzbijanje narkotika u Biškeku, glavnom gradu Kirgistana. Na meti im je bila kancelarija novoosnovanog medija Temirov LIVE, u čijem fokusu je otkrivanje korupcije na visokom nivou i koji je malo pre toga objavio jednu istraživačku priču.

Policajci su upali u kancelariju i naterali zaposlene da legnu na pod. Dvojica policajaca seli su na glavnog urednika Bolota Temirova, a potom su ga podigli i naterali da isprazni džepove. Među stvarima koje su našli, na njegovo zaprepašćenje, bio je i paketić celofana. Tvrdeći da je u njemu marihuana, policajci su zaplenili kompjutere koji su se tamo nalazili i odveli novinara.

„Oni su mi to podmetnuli“, viknuo je Temirov dok su ga izvodili iz njegove kancelarije. Njegove kolege kažu da su i oni uvereni da je paketić podmetnut, kao i da je Temirov bio negativan na testu na drogu koji mu je kasnije urađen.

Istraživanje Radija Slobodna Evropa (RFE/RL), OCCRP-a i Kloopa pokazalo je da ta akcija nije došla sama od sebe. Naime, to je bila kulminacija višemesečnog praćenja i uznemiravanja Temirova i njegovog tima.

Temirov priča da su na jesen, on i njegove kolege primetili sumnjivo vozilo koje je bilo parkirano ispred njihovih kancelarija. U decembru je u iznajmljenom stanu u kom živi pronašao kameru i mikrofon koji su bili sakriveni.

Ono što je možda najpotresnije jeste činjenica da su vlasti, po svemu sudeći, imale šemu da uhvate u klopku jednu od zaposlenih kod Temirova.

Mladoj ženi se u teretani udvarao muškarac, koji je potom pozvao da zajedno provedu vikend pored jezera. Kako se kasnije ispostavilo, prema izvoru iz državnih organa za spovođenje zakona, on je bio agent UKMK-a, kirgistanske tajne službe. Tokom njihove kratke veze njen kompjuter je špijuniran i tajno je snimljen njihov seksualni odnos. Grupa muškaraca koji su se predstavili kao agenti UKMK-a tražili su od nje informacije o Temirovim novinarskim istragama, preteći da će joj u suprotnom uništiti život i ugled njenih roditelja.

Jedna od tih istraga, objavljena samo nekoliko dana pre policijske akcije, navodi da su članovi porodice moćnog šefa UKMK-a, Kamčibeka Tašijeva, imali udela u koruptivnim poslovima u okviru državne naftne kompanije.

Reakcija je brzo usledila i nije se završila hapšenjem Temirova. Tokom naredne nedelje, na anonimnim Facebook stranicama postavljeno je nekoliko videa u kojima se on optužuje da je kriminalac i izdajnik Kirgistana. U videima su objavljeni izveštaji o donacijama, ugovori i drugi dokumenti koji su očigledno pribavljeni iz zaplenjenih kompjutera, a sa ciljem da se Temirov prikaže kao strani plaćenik.

U jednom od videa objavljeni su intimni snimci devojke koja je zaposlena kod Temirova uz optužbe da organizacija na nju vrši pritisak da prikuplja sredstva od donatora u zamenu za seksualne usluge.

„To je pokazatelj da se oni plaše naših istraživanja“, rekao je Temirov komentarišući metode vladajućih struktrura. „Ranije prosto nisu reagovali ili su pokušavali da se pravdaju. Ali kako su se istrage nastavljale, postajalo je sve komplikovanije.“

„Ovo je način koji su odabrali da se reše nečega što im stoji na putu.“

S obzirom na to da Temirov ima status vodećeg nezavisnog novinara u Kirgistanu, očigledan sistemski napor koji vlasti ulažu da unište njega i njegovu organizaciju predstavlja ozbiljan udarac na medijske slobode u toj zemlji.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na to da je sloboda izražavanja ugrožena još od kako je predsednik Sadir Žaparov prvi put došao na vlast u oktobru 2020. (Šef UKMK-a, Tašijev opisao je predsednika kao svog „dragog prijatelja“, dodajući: „samo Alah može da nas rastavi“).

„Sve što se dešava odražava neku vrstu osećanja nekažnjivosti i popustljivosti među vladajućim strukturama“, rekao je kirgistanski politički analitičar, Azim Azimov. „[Oni] su ugrozili slobodu govora u našoj zemlji, pokušavajući da ograniče rad nezavisnih novinara, posebno istraživačkih“.

Uspon Kamčibeka Tašijeva

Kada su demonstranti upali u kirgistansku Belu kuću i zbacili vladu, zapravo su samo sledili već dobro poznat scenario. Naime, u Kirgistanu se dva puta pre toga desila smena predsednika države.

Ovog puta, revolucija je na vlast dovela političkog autsajdera, Sadira Žaparova. Za uzvrat, on je svog prijatelja i političkog saveznika, Kamčibeka Tašijeva postavio na čelo moćne službe državne bezbednosti, UKMK-a.

Poreklom iz kirgistanskog južnog regiona Džalalabad, Tašijev je 2005. najpre izabran za poslanika u parlamentu, a kratko je bio i ministar za vanredne situacije.

Nakon što je u revoluciji 2010. sa predsedničke funkcije smenjen Kurmanbek Bakijev, a na jugu zemlje su izbili međuetnički sukobi. Tašijev se istakao kao jedan od glasnijih nacionalističkih političara Kirgistana. Iste godine, izabran je za poslanika, a 2011. se kandidovao za predsednika i u trci je po broju osvojenih glasova bio treći.

Tokom protesta, 3. oktobra, 2012., sa kojih su poslati zahtevi za nacionalizaciju kontroverznog kirgistanskog rudnika zlata, Tašijev, tadašnji poslanik Žaparov i zamenik predsednika skupštine, Talant Mamitov pokušali su da preskoče ogradu kirgistanske Bele kuće i da smene vladu. Policija ih je uhapsila i osudila za pokušaj nasilnog preuzimanja vlasti, ali su kasnije pušteni.

To što su osuđeni, značilo je više ne mogu da budu poslanici u parlamentu. Tašijevu je kasnije obrisan kriminalni dosije, ali mu Centralna izborna komisja nije dozvolila da se kandiduje za poslanika 2015.

U međuvremenu, Žaparov je 2013. pobegao iz Kirgistana pošto je optužen da je, tokom još jednog protesta, organizovao pokušaj kidnapovanja regionalnog guvernera. Po povratku u zemlju 2017, on je uhapšen.

Demonstranti su tokom revolucije 2020. oslobodili Žaparova. On je tada postao vršilac dužnosti predsednika, da bi kasnije bio i formalno izabran na tu funkciju. Nije zaboravio na Tašijeva. Postavio ga je za šefa službe državne bezbednosti.

Temirov je dobio naređenje da ne napušta zemlju, ali optužbe za posedovanje droge ostaju i dalje na snazi. Na pitanje da prokomentarišu situaciju, Ministarstvo unutrašnjih poslova i UKMK nisu odgovorili. Prošle nedelje, UKMK je izdao saopštenje u kojem negira da ima bilo kakve veze sa policijskom akcijom ili sa objavljivanjem kompromitujućeg videa.

‘Razbojničke metode policije’

Pritisci, pa čak i nasilje, Temirovu su dobro poznati.

Krajem 2019, mediji koji je vodio u to vreme, Factcheck.kg objavio je istraživanje koje je razotkrilo bogatstvo moćnog bivšeg šefa carine. Temirovu su nuđene pare da zaustavi dalje obajve, koje su konstantno klevetane od strane trolova na mreži. Njegov sajt je na kraju oboren DDOS napadom.

Januara 2020. pretukla su ga tri mladića za koje on veruje da ih je poslao bivši šef carine.

Napad ne samo da ga nije zaustavio, nego mu je bio potvrda da mora da nastavi sa onim što radi.

„To je bilo onda kada su me napali“, kaže on. “ To je bila prekretnica i tada sam čvrsto odlučio da moram da ostanem na ovom putu i da nastavim sa istraživačkim poslom.“

Tada je osnovao Temirov LIVE. Do leta je objavio prvu istraživačku priču, dobro objašnjenu kroz online videe, koji podsećaju na one koji su pomogli da ruski opozicioni lider, Aleksej Navaljni postane tako popularan.

Temirov nije izbegavao osetljive teme. U proleće 2021, objavio je priču kojom pokazuje da su većina „demonstranata“ koji su izašli na ulice da bi podržali poraženog šefa Ministarstva unutrašnjih poslova, zapravo bili zaposleni u Ministarstvu.

Ovu priču ispratili su pokušaji upada na njegove naloge na društvenim mrežama.
Onda su se stvari na kratko stišale.

Temirov kaže da su od oktobra, on i njegove kolege počeli da primećuju sumnjiva kola parkirana ispred zgrade u kojoj su njihove kancelarije.

Međutim, to je bio tek početak turbulentnog perioda.

U decembru, dok je Temirov bio van zemlje, njegov zet je pronašao nekoliko nepoznatih uređaja ispod ormana u stanu koji iznajmljuje: digitalni video rekorder, Wi-Fi ruter, mirkofon i nekoliko žica.

Prateći te žice, iza tapeteta je pronašao video kameru koja, kroz malu rupu, snima dnevni boravak.

Podaci koji su sačuvani na uređaju, a koje su pregledali novinari, ukazuju na to da je snimano nekoliko nedelja. A kako je sistem povezan na onlajn server, to znači da je su snimci mogli biti otpremani u realnom vremenu.

Zapravo, nekoliko delova glasovnih zapisa za koje Temirov kaže da su snimljeni u njegovom stanu korišćeni su u propagandnim videima koji su se kasnije pojavili na internetu.

Uz dramatičnu muziku i pretećim, digitalno modifikovanim glasom nepoznatog naratora Temirov je u videu optužen da je uzimao novac i od zapadnih i od ruskih agenata koji pokušavaju da izvrše uticaj na Kirgistan. Takođe, objavljen je i video u kojem Temirov diskutuje o kupovini video opreme sa zaposelim u OCCRP-u, kao i jedan u kojem je zabeležena svađa između njega i njegove supruge.

Ti videi su takođe sadržali audio snimke, kako kaže Temirov, koji su snimljeni u njegovoj kancelariji.

„Vlast se služi razbojničkim metodama, krše sve zamislive moralne i pravne norme“, kazao je on. „Tim ljudima je potpuno nepoznat koncept zakonitosti i mogu slobodno reći ljudskosti“.

Situacija u kojoj se našla jedna od Temirovih koleginica pokazuje koliko daleko su spremni da idu njegovi neprijatelji u vladi.

‘Šta će biti sa tvojim mamom i tatom?’

Aigul je radila u Temirov LIVE-u, ne kao novinarka, nego kao projekt menadžerka. Njena dnevna zaduženja uglavnom su se ticala međunarodnih grantova i komunkacije sa donatorima.

Ali susret od pre nekoliko nedelja, pretvorio je njen život u noćnu moru.

Aigul je pseudonim koji su RFE/RL, OCCRP i Kloop dogovorili da koriste kako bi zaštitili njenu privatnost. Ona je svoju priču ispričala novinarima u podužem intervjuu koji, gde god je bilo moguće, bio potkrepljen transkriptima dopisivanja, fotografijama ekrana i podacima sa kompjutera.

Sve je počelo u decembru kada joj je u lokalnoj teretani prišao jedan mladić i pomogao joj da stavi tegove na sprave za vežbanje, da bi je kasnije i prevezao kolima na sastanak koji je imala. Počeli su da se dopisuju i posle izvesnog vremena on je nju pozvao da zajedno provedu vikend na jezeru Isik-Kul, na istoku zemlje.

„On je iznajmio apartman i sve sam organizovao“, rekla je Aigul.

Nije znala da je njihov seksualni odnos te noći tajno sniman i to iz više uglova.

Međutim, nije prošlo mnogo kada joj je postalo jasno da nešto nije u redu. Narednog jutra, dok je pravio doručak, mladić je pitao za šifru od njegog laptopa kako bi mogao da pusti neki video. Ona je sama ukucala šifru, ali on ju je ponovo pitao.

„Prineo je svoj telefon, kada sam kucala šifru“, rekla je ona. „Mislila sam da snima mene, pa sam se pomerila.“

Par je potom proveo dan na izvoru tople vode. Dok su bili napolju, neko je ušao u njihov apartman i provalio u njen laptop, pokazale su analize konsultanta za bezbednost Temirov LIVE-a u koje je OCCRP imao uvid.

„Ukucavali su šifru oko 30 puta“, rekla je Aigul. „Na kraju su uspeli da je potrefe.“

Gledajući kasnije istoriju pretraživača, Aigul je videla da su na internetu gledali kako da ugase Windows Defender, antivirus program koji je deo operativnog sistema, te da instaliraju program za špijuniranje. Ona je za taj incident saznala tek narednog jutra kada ju je pozvao konsultant za bezbednost.

Kada je načuo deo razgovora, mladić se uznemirio i pitao je ko je ona i za koga radi. Tvrdeći da mu je iz jakne nestalo 10.000 soma (188 dolara), istrčao je napolje i otišao za Biškek.

„Nakon ovoga, naravno, sve moje sumnje su pale na njega“, rekla je ona. „Delovao je čudno i tokom prethodnog jutra kada je doneo [svoj telefon da bi snimao ili fotografisao].“

„Mislila je da bi mogao biti vladin agent, ali nije bila sigurna. „Nastavila sam da komuniciram sa njim [po povratku u Biškek]“, rekla je Aigul, „zato što sam morala da saznam da li radi za njih ili ne“.

Nekoliko nedelja kasnije, mladić je pozvao Aigul u iznajmljenu kuću na selu. Međutim, u roku od nekoliko sati veče se pretvorilo u katastrofu. Nakon večere, izlazeći iz kupatila, u sobi je zatekla tri maskirana muškarca koji su se predstavili kao agenti UKMK-a i koji ispituju mladića.

Ali uskoro joj je postalo jasno da su oni došli po nju.

Najpre su izvadili fotografiju njenih roditelja.

„On je dobar, pošten čovek koji radi za vladu“, priseća se Aigul kako je jedan od njih govorio o njenom ocu. „Ti si ćerka roditelja koji su za primer. Znaš li ti odakle dolazi novac [za tvoju platu].“

Pokazali su joj i fotografiju Temirova, opisujući ga kao stranog agenta koji pokušava da „pomogne stranim bezbeznosnim službama da destabilizuju situaciju u državi“.

„Oni rade pod maskom donatora, a te donatore finansiraju strane specijalne službe koje imaju interes da se u našoj zemlji dešavaju revolucije“, priča da su joj oni rekli.

Iznova i iznova, zahtevali su od nje da potpiše ugovor o saradnji sa njihovom agencijom i da im da informacije o Temirovu. Kada je Aigul to odbila, oni su počeli sa novim oblikom pritiska. Pokazali su joj tajno snimljene videe od one noći koju je provela sa mladićem i pretili da će ih objaviti.

„U redu, ti si mlada i hrabra, preživećeš ti to“, priča da joj je jedan od agenata rekao. „Ali šta je sa tvojom mamom i tatom? Njihovo srce to neće izdržati. Oni su tako dugo radili na tome da zasluže poštovanje kakvo imaju i u samo jednom momentu ti ćeš im sve to uništiti.“

Pošto je ona samo ćutala, glavni agent je pojačao pritisak. „Moji ljudi su ispred kuće tvojih roditelja“, prepričava ono što joj je rekao. „Pozvaću ih i oni će ući kod tvojih roditelja i pokazati im fotografije. To će im biti divan poklon za Novu godinu.“

Nakon mnogo sati, Aigul je posustala. „Morala sam da potpišem“, kazala je, „zato što mi je bilo jasno da me nikada ne bi ostavili na miru da nisam“. Mladić ju je onda odvezao kući.

Novinari nisu mogli da otkriju ništa o njemu na osnovu imena kojim joj se on predstavio. Nisu mogli da ga nađu u zvaničnoj bazi poreskih obveznicika, niti na spisku birača. Ali kada je njegova fotografija pokazana jednom izvoru iz kirgistanskih organa za spovođenje zakona, on ga je momentalno prepoznao kao UKMK agenta koji koristi drugo ime.

Činjenica da je Aigul bila pod pritiskom ljudi koji sebe predstavljaju kao agente UKMK-a takođe može biti potvrđena. Par dana kasnije, ona je dobila nekoliko tekstualnih poruka od nekoga ko je koristio adresu njenih roditelja u imenu naloga. Ovo je prevod dela njihove prepiske:

Poruka: Zdravo
Pošiljalac: B
Datum: 18.1.2022 17:53

Poruka: Koje novinarske istrage su će uskoro biti emitovane? Koje istrage su u fazi provere, pripreme (u odnosu na koga i na osnovu kojih činjenica)?
Pošiljalac: B
Datum: 18.1.2022 17:54

Poruka: Ovde vaše komšije iz [B ulice].
Pošiljalac: B
Datum: 18.1.2022 22:33

Poruka: Zdravo
Pošiljalac: Aigul
Datum: 19.1.2022 17:12

Poruka: ?
Pošiljalac: Aigul
Datum: 19.1.2022 20:51

Poruka: Zdravo, mi smo tvoji prijatelji, upoznali smo se u petak, kako si? Kako se osećaš?
Pošiljalac: B
Datum: 19.1.2022 22:29

Poruka: Prijatelji iz UKMK-a?
Pošiljalac: Aigul
Datum: 19.1.2022 23:32

Poruka: Da, tako je, ovde vaši prijatelji, čekamo vaše odgovore.
Pošiljalac: B
Datum: 19.1.2022 23:35

Nastavili su da insistiraju:

Poruka: Bolot Temirov je na svojoj Facebook stranici napisao da će uskoro objaviti dve epske istrage o bombama, kakve su to istrage?
Pošiljalac: B
Datum: 19.1.2022 23:43

Kada je Aigul rekla da nije sigurna, njeni sagovornici nisu bili srećni.

Poruka: [Aigul] hajde da se ne igramo mačke i miša, studio i kancelarija su na istom mestu i ne bi trebalo da vam bude teško da otkrijete šta tražimo. Zahtev je veoma izvodljiv.
Pošiljalac: B
Datum: 20.1.2022 00:06

Poruka: Hvala vam puno.
Pošiljalac: B
Datum: 20.1.2022 00:06

Poruka: I [Aigul] molim vas opišite i kancelariju, ko gde sedi, ko ima koje funkcije.
Pošiljalac: B
Datum: 20.1.2022 00:06

Aigul nije odgovorila. Do kraja tog dana, na YouTube-u je objavljena istraga Temirov LIVE-a o porodici Tašijeva, šefa UKMK-a. Nakon toga, rekla je Aigul, agenti je nikada više nisu kontaktirali. „Izgubili su interesovanje za mene jer ih nisam upozorila“, kazala je ona.

Međutim, nekoliko dana kasnije na internetu je objavljen propagandni video sa njenim intimnim snimcima. Nikada više nije videla mladića.

‘Vi ste mi to podmetnuli’

Dva dana nakon što su Temirov i njegov tim objavili svoju istragu, policija za suzbijanje narkotika je krenula ka njihovoj kancelariji.

Formalni razlog za tu akciju bila je žalba žene po imenu Aiperi Adil-kizi. Samo nekoliko sati ranije, ona je rekla policiji da ju je muškarac po imenu „Bolot“ na nekoliko lokacija primorao da se drogira. Navela je dve adrese, od kojih je jedna kancelarija Temirov LIVE-a.

Reporteri su pronašli nekoliko njenih naloga na društvenim mrežama i poslali joj direktne poruke sa pitanjima o njenoj ulozi u slučaju. Do momenta obajvljivanja ovog teksta, ona nije odgovorila.

Pravni stručnjaci kažu da bi svaka racija morala biti odobrena od strane sudije. Ali u izuzetnim situacijama, pretres može da odobri i istražitelj ukoliko postoji zabrinutost da bi fizički dokazi mogli biti izgubljeni ili oštećeni.

Čini se da je viši istražitelj Gradskog odeljenja unutrašnjih poslova Biškeka iskoristio ovu rupu, navodeći „ozbiljnu zabrinutost da bi materijalni dokazi… mogli biti izgubljeni, oštećeni ili korišćeni u kriminalne svrhe“.

Na osnovu tog naloga u kancelarije Temirov LIVE-a upućeni su specijalci Službe za suzbijanje neovlašćenog prometa narkotika.

RFE/RL, OCCRP i Kloop intervjuisali su Temirova i ostale koji su bili prisutni, kako bi stekli jasniju sliku o tome što se dogodilo tokom racije.

Nakon što su sve muškarce naterali da legnu na pod i vezali im ruke, policajci su ih podizali jednog po jednog i rekli im da isprazne džepove. Temirov je bio poslednji. Kada su mu izvukli malu celofansku vrećicu, priseća se njegova supruga Makhabat, na licu mu se video šok.

„Briznuo je u plač, jer je iz čista mira nepravedno optužen. Upao je u histeriju, počeo je da paniči. Svi smo bili u šoku“, rekla je. „Tada sam mu rekla da se smiri i da je svima jasno da su mu to podmetnuli i da ne histeriše.“

„Podmetnuli ste mu to, videla sam“, prisetila se. „Počela sam da vičem, Bolot je počeo da viče, svi su vikali.“

Prema rečima zaposlenih u Temirov LIVE-u i njihovih advokata, policajci su tokom akcije napravili brojne proceduralne greške, pa čak i prekršili zakon.

Prilikom pretresa službenici su oduzeli više laptopova i računara, fleš kartica, mobilni telefon i video rekorder koji je bio spojen na sistem video nadzora u kancelariji.
No, prema advokatima, zaplenom opreme prekršena je procedura pretresa jer nije imala veze s optužbama protiv Temirova.

„Prilikom pretresa i zaplene, istražitelj bi trebalo da se ograniči na oduzimanje predmeta i dokumenata koji bi mogli biti relevantni za slučaj“, rekao je advokat Bekbolot Kasabolotov.

Narednog dana, komentarišući ono što je predstavljeno kao hapšenje zbog posedovanja manje količine narkotika, šef UKMK-a Tašijev izjavio je da on „moralno gledano, nema prava da pod velom odbrane slobode govora, zatvara oči pred nekim zločinima“.

Kršenje procedura

Tokom racije u kancelarijama Temirov LIVE, više puta je prekršena procedura, kažu advokati tog medija.

Tokom akcije, inspektori najpre nisu dozvolili advokatima da uđu u prostoriju u kojoj vrše pretres.

Kada je Temirov priveden, kažu advokati, policajci mu nisu saopštili po kom članu se vodi istraga, niti su mu pročitali njegova prava, što je obavezno prema kirgistanskom zakonu.

Zaposleni i advokati Temirov LIVE-a takođe primećuju da policajci u akciji nisu pokazali svoja dokumenta, kao i da su nosili fantomke što je u takvim slučajevima zakonom zabranjeno.

„Ukoliko je počinjen zločin, sva oprema mora biti zaplenjena. Možda se u tim kompjuterima nalaze informacije o drogama, cenama i prodavcima. Nadam se da u tim kompjuterima nema ništa što bi moglo naškoditi državi“, rekao je on.

Zaposleni u Temirov LIVE-u veruju da je oprema zaplenjena kako bi policija saznala šta taj mediji istražuje. Takođe sumnjaju da je policija uzela video rekorder kako bi sprečila da njihovi postupci tokom akcije budu kasnije ispitani.

Nakon hapšenja, Temirov je pušten iz zatvora dok traje istraga. Ukoliko bude osuđen za posedovanje droge, preti mu kazna do pet godina zatvora. Na ispitivanje je pozvano i nekoliko zaposlenih.

Mnogi Kirgistanci su izrazili svoje ogorčenje zbog takvog posupanja prema Temirovu, a koje su i lokalni eksperti ocenili kao do sada neviđeno.

„Pritisak na novinare i medije je postojao u gotovo svakom režimu“, kazao je kirgistanski politički komentator, Azimov. „Međutim, oni su pokušavali da tome daju makar iluziju legitimiteta. Nalazili su neke formalne osnove, odlazili na sud“, rekao je on.

„Međutim u ovom slučaju, novinaru sa dobrom reputacijom je, prema rečima svedoka, podmetnuta droga“, nastavlja on. „Zatim su zaplenili ne samo njihovu opremu, nego i snimak sa bezbednosnih kamera kako bi obrisali tragove svojih zločina. Naravno da to ne može izazvati ništa do bes i ogorčenje“.

Temirov, i pored svega, ostaje uporan.

„To znači da postajemo jači“, kazao je on. „Novinarstvo u Kirgistanu je u razvoju i to ugrožava njihovu moć. Sve ovo se dešava, pre svega, zbog toga što vlasti nisu principijalne. Ali drugi razlog je to što je istraživačko novinarstvo postalo veoma snažno“.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend