Prema toj organizaciji UN za kulturu i obrazovanje, koja je danas objavila izveštaj o tom pitanju, tokom poslednjih pet godina u svetu je zabeležena „šira tendencija ka ilegalnoj upotrebi sile od strane policije i bezbednosnih snaga“.
Unesko je 2015. nabrojao oko petnaest protestnih skupova tokom kojih su novinari sprečeni da rade svoj posao, taj broj se više nego duplirao 2019. na 32.
Očekuje se da će se taj broj još povećati ove godine zato što je od januara do juna 2020. bio 21 skup obeležen napadima na slobodu medija, „uključujući povorke u kojima su novinari napadani, hapšeni i čak ubijani“, navodi Unesko.
Organizcija navodi da ti podaci ukazuju da je „novi zabrinjavajući prag pređen otkrivajući znatnu i rastuću pretnju za slobodu medija i slobodu pristupa informacijama u svim regionima sveta“.
Kao drugu zabrinjavajuću činjenicu Unesko ukazuje da je deset novinara ubijeno za vreme demosntracija tokom poslednjih pet godina.
„Pozivamo međunarodnu zajednicu i sve relevantne vlasti da paze na to da se poštuju osnovna prava“, rekla je generalna direktorka Uneska Odre Auzule u saopštenju.
Ona je podsetila da Unesko godinama vodi akcije među novinarima i snagama bezbednosti da osigura da mediji mogu da rade svoj posao bezbedno a da podaci sadržani u ovom izveštaju pokazuju da su potrebni mnogo veći naporu u tom smislu.
Novi rijaliti na Pinku pred presudu za ubistvo Slavka Ćuruvije: Ponižavanje žrtve i relativizacija tragedije novinara koga je ubila država
Bezdušna ružičasta jutra: Televizije se naslađuju brutalnostima koje mame gledaoce - REM ih još hvali
Žene koje su progovorile o seksualnom zlostavljanju: Kakve posledice ostavljaju senzacionalističko izveštavanje i javni sudski postupak?
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.