
Podaci pokazuju da problem medija u Srbiji nije prevelika sloboda, već koncentracija moći, javnog novca i regulatornog uticaja u rukama vlasti – a predsednice Skupštine, vi ste je njen deo

Protekla medijska godina pokazala je da pritisak više ne mora da se odvija samo kroz napade na novinare, već da je efikasniji i „tiši“ kroz menadžerske dogovore, tržišne transakcije i distribucione poluge. U 2026. medijsko tržište će funkcionisati, ali sa sve užim prostorom za kritičko, profesionalno i istraživačko novinarstvo

Imamo posla sa režimom koji tri decenije guši slobodu medija u ovom društvu, istakla je profesorka FDU Ana Martinoli, govoreći o planovima da se mediji United media "učine malim" - manje vidljivim i značajnim. Režim ima dobre mehanizme gušenja medijske slobode, koji postaju mnogo opasniji, sofisticiraniji, i to je najviše brine. Ona ističe da društvene mreže ne mogu da zamene profesionalne medije, jer "nije dovoljno samo nešto pročitati na Instagramu".

Upravni odbor Radio-televizije Srbije usvojio je tri prijave na konkursu za generalnog direktora javnog servisa, među kojima i prijavu sadašnjeg predsednika Upravnog odbora Branislava Klanščeka. Prihvaćene su i prijave Stanislava Veljkovića i Dejana Stankovića, a odbačene četiri prijave kao nepotpune. Da li išta zavisi od imena i biografije? Hoće li se nešto menjati u radu javnog servisa?

Poslednja dva dana, kada su mediji u pitanju, obeležile su dve vesti koje su, po posledicama koje mogu proizvesti na medijski ambijent Srbije, blisko povezane. Jedna je povlačenje kandidatura čak 16 kandidata i kandidatkinja od strane 78 ovlašćenih predlagača iz dalje procedure izbora za Savet REM-a, a druga inicijativa za osnivanje Asocijacije novinara Srbije.
Izbori za Savet REM-a „mirišu“ na prošli konkurs koji se završio tako što se sedam nezavisnih kandidata povuklo zbog vrlo ozbiljnih propusta u celom procesu, kaže profesorka FDU Ana Martinoli. Dodaje i da smo jako daleko od toga da u praksi imamo REM kakav je predviđen zakonom.
Kako sistemi veštačke inteligencije postaju sofisticiraniji, njihova sposobnost da utiču na ljudsko ponašanje postaje i naučno čudo i etičko minsko polje
Fanovi, kritičari ili aktivisti mogu često biti katalizatori promene koji, oblikujući sudbinu slavnih na mreži, šalju jasnu društvenu ili političku poruku
Način na koji su događaji „uokvireni“ onlajn može da definiše istorijsko sećanje na proteste, utičući i na budući politički diskurs

Nastavno umetničko-naučno veće Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu najoštrije osuđuje navode objavljene u tekstu portala „Novosti“ od 26. novembra 2024. godine u kom se nizom neistinitih i zlonamernih navoda targetira dr Ana Martinoli, redovna profesorka našeg Fakulteta, i optužuje za navodnu političku manipulaciju studentske blokade FDU-a.
Prema redovnom izveštaju Fridom Hausa, sloboda interneta u Srbiji nastavila je da opada tokom 2024. godine. Iako Srbija ima visok nivo pristupa internetu, ograničeno blokiranje veb stranica i snažnu ustavnu zaštitu za novinare, padu slobode interneta u Srbiji doprinose sve dominantnija pozicija državnog Telekoma Srbije na oba tržišta telekomunikacija, provladini novinski sajtovi i trolovi koji učestvuju u kampanjama dezinformisanja, kao i SLAPP tužbe usmerene ka istraživačkim novinarima/kama, navodi se u izveštaju. Najviše ocene Srbija je dobila na kriterijumima koji analiziraju neograničen pristup internetu, tehničku ili zakonsku kontrolu internet infrastrukture od strane Vlade, postojanje regulatornih tela koja nadgledaju rad provajdera i obezbeđuju slobodno, pošteno i nezavisno okruženje.

Jedan od slogana RTS-a bio je i "Vaše pravo da znate sve", ali u njegovom programu uglavnom ne možete da vidite kritičko mišljenje prema predstavnicima vlasti, ili priče o aferama koje se za njih vezuju. I to nije sve, jer javni servis već godinama praktično finansira provladine tabloide, reklamirajući se u njima.
Mnogi smatraju da je pojava AI generisanih prezentera samo najnoviji oblik alata za dezinformisanje, te da poplava avatara onlajn koji nastupaju kao „novinari“ može biti i znak intenzivnije upotrebe tehnologije u širenju propagandnih sadržaja

U doba masovnog širenja dezinformacija i propagande, što dovodi i do političkih previranja, kao i zbog katastrofalnog izveštavanja o nasilju prema deci, ženama, neistomišljenicima ili marginalizovanim grupama, koje za posledicu ima društvene sukobe, etička pitanja u medijima su godinama u prvom planu i u Srbiji i u svetu. Istovremeno, na najvećoj katedri za novinarstvo, na Fakultetu političkih nauka - etika više nije obavezan predmet

Profesor Fakulteta političkih nauka u penziji Rade Veljanovski i teoretičarka medija Ana Martinoli saglasni su da javni servis nije ono što treba da bude. Veljanovski ističe da je tamo kao za vreme devedesetih, kada je tadašnji direktor RTB Dušan Mitević govorio - za neprijatelja nema prostora. On je objasnio i šta vlast pokušava da "legitimiše" novim zakonom, kad je u pitanju Telekom Srbija.

Uprkos tome što je zakonski ograničen, medijski ignorisan i široj javnosti nevidljiv, Savet za štampu dosledno godinama reaguje na bezobzirne sadržaje koje mediji svakodnevno objavljuju. Veliki deo građana danas takve medije vidi kao promotere nasilja koje je preplavilo društvo. Savet je svetla tačka na urušenom medijskom tržištu, na čijem se popravljanju mora mnogo raditi, smatraju novi članovi Komisije za žalbe - Ana Martinoli, Sanja Pavlović i Rodoljub Šabić

Ana Martinoli, redovna profesorka Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, Sanja Pavlović, projektna koordinatorka Autonomnog ženskog centra i advokat Rodoljub Šabić, novi su predstavnici javnosti u Komisiji za žalbe Saveta za štampu, odlučio je Upravni odbor Saveta na sednici održanoj u petak, 16.juna.