
Da li, draga čitateljko/čitatelju, osećaš da si – pod uticajem? Nevidljivih sila uticaja medija, lidera mišljenja iliti influensera, prijatelja, porodice, grupe kojoj pripadaš?
Nalozi studenata u blokadi na društvenim mrežama su ugašeni ili su pod pretnjom gašenja, zbog porasta lažnih pratioca, odnosno, botovskih naloga, među njima je i nalog Fakulteta dramskih umetnosti. Studentkinja ovog fakulteta navodi za Danas da u ovom trenutku pokušavaju da dobiju verifikaciju i prijavljuju lažne profile.

Bar tri četvrtine budalaština i pogrešnih informacija na internetu bilo bi sprečeno ako bi ljudi makar jednu sekundu svog vremena potrošili na to da provere koji je izvor nekog neverovatnog naslova koji su pročitali na Fejsbuku. Evo nekoliko besplatnih saveta za snalaženje u medijskoj džungli interneta koji umire
Danska premijerka Mete Frederiksen najavila je danas da vlada planira da zabrani korišćenje društvenih mreža deci mlađoj od 15 godina, upozorivši da "mobilni telefoni i društvene mreže kradu detinjstvo".
U protestima je smrtno stradalo najmanje 19 ljudi, a među 100 povrijeđenih je i četvero novinara

Više čitalaca nam se tokom prethodne nedelje javilo kako bi nam ukazali na poplavu manipulativnih oglasa distribuiranih kroz takođe manipulativan sponzorisan sadržaj na društvenim mrežama. Ako ste prethodnih dana na Fejsbuku i Instagramu videli poznate novinare ili političare koji reklamiraju sumnjive preparate, obmanjujuće reklame su zagadile i vaš algoritam. U nastavku pročitajte na kakve sve manipulativne reklame su novinari i čitaoci Tragača naišli prethodnih dana.

Prosečna osoba u Srbiji nisko je medijski pismena, apatična je i ne veruje nikome. To je osoba s razorenim poverenjem u medije, a satima se zadržava nad njima, u konzumiranju i u potrazi za sadržajima koji uglavnom nisu vesti, kaže profesorka Snježana Milivojević, autorka istraživanja o Srbiji za Rojtersov institut za studije novinarstva

Za svakodnevno informisanje više od dve trećine građana Srbije koristi društvene mreže, što je najviše među građanima 21 evropske zemlje. Po vesti se najviše odlazi na Fejsbuk, Jutjub i Instagram, dok izvikani Iks koristi samo 14%. Polovina mladih je na TikToku. Najpopularnija mreža je - Jutjub, dok je Viber izbio na treće mesto, iza Fejsbuka i ispred Instagrama

Sve četiri nacionalne komercijalne televizije u vlasništvu su srpskih kompanija koje imaju bliske političke, pa čak i porodične veze sa vladajućom elitom. U celini, najveće televizije snažno podržavaju i propagiraju političku agendu predsednika Vučića, kaže se u tekstu koji je za ovogodišnje istraživanje Rojtersovog instituta za studije novinarstva napisala dr Snježana Milivojević
Kako da se izborimo za informacioni kiseonik, kada udišemo dezinformacije?
Društvene mreže su od početka studentskih blokada jedan od glavnih kanala informisanja. Umetnici, glumci, muzičari, studenti, ali i sugrađani daju svoj doprinos objektivnom informisanju koje kontinuirano izostaje u tradicionalnim medijima sa nacionalnom frekvencijom. Oni su otišli korak dalje, i pridružili se studentima u njihovim desetinama kilometara dugim šetnjama Srbijom. Njihove fotografije prenose duboke emocije, pokreću i dokumentuju najvažnije i najdirljivije trenutke. Sa nama u studiju su Dunja Dopsaj i Gavrilo Andrić.
Način na koji su događaji „uokvireni“ onlajn može da definiše istorijsko sećanje na proteste, utičući i na budući politički diskurs
Pakistanski novinari protestovali su danas u Islamabadu, Karačiju, Fejsalabadu i Lahoreu, zbog donošenja novog zakona za tvrde da imaju za cilj suzbijanje slobode govora. Predlog zakona, koji je prošlog četvrtka usvojio donji dom parlamenta, daje vladi široka ovlašćenja da izriče teške kazne i zatvara korisnike društvenih medija, zbog navodnog širenja dezinformacija.

Odavno je stiglo i to novo doba – ljudi se danas mahom informišu putem društvenih mreža, odnosno društvenih medija. Osim starijih sugrađana i svih koji se tako osećaju, ljudske životinje u potrazi za informacijama sve ređe prošetaju stopala do trafike, pa i šake do daljinskog upravljača. Već im se ruke i umovi radije hvataju „pametnog“ telefona i aplikacija mu poput Fejsbuka, Tvitera, Jutjuba, TikToka i ostalih Instagrama.
Pojava i popularizacija društvenih mreža značajno su promijenile način na koji mediji komuniciraju s publikom. Politike velikih kompanija koje upravljaju ovim platformama postale su ključne za distribuciju vijesti, čime su mediji prihvatili posrednika između sebe i publike, preuzimajući zavisnu ulogu u odnosu na platforme društvenih mreža. Publika sve češće dolazi do vijesti putem svojih feedova, a ne direktnim posjetama medijskim stranicama.

Društvene mreže, pre svega Instagram, i međusobna razmena informacija glavni su izvori informisanja o studentskim blokadama. Javni servis obmanjuje javnost, a tradicionalni mediji treba da mladima daju prostor da sami predstave svoje stavove i prestanu da govore u njihovo ime, kažu za Cenzolovku studentkinje koje učestvuju u protestima