
U nastavku možete videti aktuelne međunarodne konkurse za novinare, novinarske i medijske organizacije.
U Srbiji, prema podacima Agencije za privredne registre, zvanično radi 2.508 medija, ali tom brojkom nisu obuhvaćeni oni koji nisu registrovani kao medijske kuće a plasiraju takve sadržaje na internetu, dok je Indeks održivosti medija u Srbiji pao na 1,45, što znači da je tržište neodrživo, piše časopis "Biznis i Finansije" (BiF).
Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić dodelio je skoro 15 miliona dinara pojedinim subotičkim medijskim kućama van konkursa za sufinansiranje proizvodnje medijskih sadržaja, pokazuje dokumentacija do koje je došao Magločistač.

Za samo tri i po meseca portal iz Kijeva je toliko porastao da je postao šampion među slavnim, mada malobrojnim, medijima u Evropi čiji su novinari uspevali da pokrenu i održe nezavisni i profesionalni medij, oslanjajući se isključivo na podršku čitalaca koji žele da plate za proverene vesti i kad im se nude besplatno. Sada imaju na desetine hiljada malih donatora, dok ih na Tviteru prati 1,7 miliona ljudi

Lokalni mediji, suočeni sa ogromnom krizom koja u Srbiji dovodi do gašenja medija u mnogim gradovima, treba da urade naizgled nemoguće – da pronađu pravi biznis model, koji bi im obezbedio finansijsku stabilnost dok se paralelno bore sa dezinformacijama, napadima i narastajućim pritiskom autoritarnih režima
Može li se izveštavati o novim dostignućima finansijskih tehnologija i istovremeno zaraditi novac za dobrotvorne svrhe? DW želi da pokuša i zato organizuje aukciju jednog NFT-a. O čemu se radi?

Udruženje građana Res Publika uputilo je zvaničan predlog na Nacrt odluke o budžetu Grada Kragujevca za 2022. godinu, koji podrazumeva veća izdvajanja za oblast javnog informisanja. Naime, za grad je za medije, narednu godinu planirao da izdvoji 10.000.000 dinara, a Res Publika predlaže da se ta suma uveća tri puta, to jest da budžet za medije u 2022. godini iznosi 30 miliona dinara
Zrenjanin je raspisao konkurs za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja a budžet iznosi pet miliona dinara.

Nezavisno udruženje novinara Srbije, BIRN Srbija i Fondacija za otvoreno društvo objavili su publikaciju istraživanja “Transparentnost podataka o državnom finansiranju medija: Tri slučaja neprimerenog postupanja institucija” koje se bavi monitoringom potrošnje javnog novca u medijskom sektoru i potencijalnim zloupotrebama i korupcijom koji u tom procesu mogu da se jave.
Turske grupe za zaštitu medijskih sloboda danas su izrazile zabrinutost zbog komentara zvaničnika o mogućem usvajanju zakona koji bi regulisao finansiranje medija iz inostranstva i širenje lažnih vesti.
„Vremena su teška, zlo je na sve strane. A ljudi bi hteli da bude bolje i bore se za ostvarenje tog boljeg. Svetlost mora biti pravi narodni list. U tom smislu želeli bismo da okupimo sve poštene ljude, jer i sami radimo iz najčistijih pobuda. Svetlost je bez sredstava. Njeni redaktori su siromašni ljudi. Ali, ipak, nije im cilj profit. Pomoć svakoga koji smatra da nam je treba dati biće dobrodošla. Samo neka niko ne pomisli da nas može kupovati ili prodavati!”

Mediji koji proveravaju informacije i tačno informišu građane nikad nisu bili važniji za građane i nikad nisu bili u gorem položaju. Pretplata je još uvek misaona imenica, na medijskim konkursima nisu omiljeni zbog kritike vlasti, a firme ne smeju da se kod njih reklamiraju. Dok ozbiljan novinarski rad zahteva i vreme i ulaganja, i dalje najbolje finansijski stoje mediji koji izmišljaju vesti, ne proveravaju ništa i prepisuju jedni od drugih
Smanjeni prihodi od oglašivača, izostanak podrške države i rad kao u vanrednom stanju su u očima zaposlenih u medijima obeležili mesece pandemije. Prvi udar su, uz manja ili veća odricanja, preživeli, ali smatraju da bi korona, osim opstanku, mogla da zapreti i slobodi medija.
Medijima u Bosni i Hercegovini i Srbiji bi vlasti trebale pomoći po uzoru na mjere koje su vlade država članica Evropske unije primijenile.

Štampani mediji u Srbiji su u krizno doba pandemije ušli trošeći novac koji im je, za projekte koje su osmislili, sufinansirale lokalne samouprave, Pokrajinski sekretarijat za informisanje i Ministarstvo kulture i informisanja. Godina iza nas bila je izborna te je većina štampanih medija, kao i elektronskih, martovsko vanredno stanje i zatvaranje dočekala sa pozitivnim saldom na računu.
Nakon Evropske unije i američki Stejt department upozorio je poljske vlasti da ne pokušavaju da guše nezavisne medije novim porezom na reklamu pod izgovorom borbe sa posledicama pandemije kovid-19 i poreza za tehnološke džinove, preko koga se planira preusmeravanje dela tog novca provladinim medijima.