
Osim Baze sudski utvrđenih činjenica i Priručnika za nastavnike historije, BIRN BiH je kroz dvogodišnji projekt provodio treninge i edukacije za nastavnike i učenike

Zemlje Zapadnog Balkana suočene su sa političkim pritiscima na medije, dezinformacijama i istorijskim revizionizmom, dok je Srbija izdvojena kao „možda najukorenjeniji primer sistemskog otpora“ izveštavanju o ratnim zločinima i tranzicionoj pravdi, navodi se u analizi „Medijsko izveštavanje o suočavanju s prošlošću“.
Istraživanje „Kako govorimo o ratnim zločinima?“ predstavljeno je danas u prostorijama Nezavisnog društva Vojvodine u Novom Sadu. Rezultati su, kako kažu istraživači porazni, vodeći domaći mediji mahom poriču ratne zločine, relativizuju ih ili o njima uopšte ne izveštavaju.

Društvene mreže su razvile sisteme brzog brisanja grozota koje korisnici postavljaju, ali tako brišu i dokaze ratnih zločina, što im se sada zamera. Odluka je prepuštena veštačkoj inteligenciji, koja je promptno pokazala koliko je zapravo inteligentna. Veoma, u nekim stvarima, ali u finijim aspektima društvenih odnosa – jako glupa

Malobrojni novinari koji ne odustaju od pisanja o ratnim zločinima spadaju u grupu profesionalnih novinara, koji ne pišu ni po čijem diktatu, kritičari su vlasti, bave se i drugim temama zbog kojih im takođe stižu uvrede i pretnje. Ali svi do jednog svedoče da po brojnosti pretnji, njihovoj monstruoznosti i žaru sa kojim su izrečene nijedan kritički tekst na neku drugu temu ne može da se uporedi sa onim što izazivaju tekstovi o ratnim zločinima.
Ušao sam u Vukovar neposredno po padu grada, 18. novembra 1991. Oružje je zaćutalo; detonacije i rafali su se čuli još samo u potmuloj daljini. Bio sam u grupi s prvim civilima, predstavnicima Crvenog krsta i Lekara bez granica. Ali još pre nego što smo kročili na tlo Vukovara, počela je da me hvata jeza. Nisam imao pojma šta se tu odigralo, samo sam osetio poprište velikog, neoprostivog varvarstva.
U Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije stigla prijava protiv novinara televizije Tanjuga Marka Ivasa zbog stava o Srebrenici, rečeno je Tanjugu u toj pravosudnoj instituciji.

Udruženje novinara Srbije (UNS) zabrinuto je zbog podnošenja krivične prijave protiv novinara Tanjuga za koju mediji navode da je podneo Institut za istraživanje genocida Kanada jer je tokom intervjua na pitanje predsedavajućeg Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića novinar odgovorio da nije saglasan sa presudom o genocidu u Srebrenici, navodeći da se radi o strašnom zločinu.
Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podneo krivičnu prijavu protiv novinara Tanjuga Marka Ivasa zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Prije tri mjeseca svijet je obišao videosnimak novinarke Al Jazeere, Youmne Al Sayed, kada je raketa pogodila metu nedaleko od nje u trenutku dok se iz Gaze javljala u program uživo. To je bio jedan od primjera kako su mediji, novinari i snimatelji često ključni svjedoci, arhivari i dokumentaristi ratnih događanja, napada i zločina.
Institut za istraživanje genocida iz Kanade zatražio je od Tvitera i Jutjuba da zabrane negiranje genocida u Srebrenici na svojim platformama.