
Na 358 naslovnih strana dnevni list „Alo“ je prošle godine objavio najmanje 237 lažnih ili manipulativnih vesti, pokazalo je istraživanje portala FakeNews Tragač.

Bez podrške međunarodnih organizacija, nezavisnim medijima u Srbiji preti nestanak, a Srbija će postati „crna rupa“, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Paulin Ades-Mevel, direktorka kancelarije za Balkan u Reporterima bez granica. Sa njom smo razgovarali nakon što je njena međunarodna organizacija objavila ovogodišnji izveštaj o medijskim slobodama u svetu, a u kojem je Srbija pala na 76. mesto, što je čini jednom od zemalja sa najvećim nazadovanjem.
Neki srednjoškolci u SAD i širom sveta sada počinju da uče kako da razlikuju lažne od pravih, proverenih vesti, u okviru predmeta koji se zove „medijska pismenost“, prenosi Glas Amerike.
U borbi protiv dezinformacija i medijskog spinovanja malo mogu da pomognu eventualni novi zakoni, ocenio je danas italijanski novinar i autor knjige „Gospodari medija“ Marčelo Foa, koji je ubeđen da je novinarstvo od ključne važnosti za demokratiju. Foa je u beogradskom Medija centru, na predstavljanju svoje knjige koja je prevedena na srpski jezik u izdanju…
Indijsko ministarstvo informisanja i telekomunikacija povuklo je nedavno doneto naređenje o sankcionisanju novinara optuženih za širenje lažnih vesti.
Novo istraživanje o medijskoj pismenosti u Evropi pokazalo je da su balkanske zemlje najmanje "otporne" na širenje lažnih vesti.

Nekada su štampani ili elektronski mediji svakog 1. aprila na svojim stranicama ili u informativnim emisijama plasirali neku neverovatnu, smešnu ili izmišljenu vest, na koju bi čitaoci ili gledaoci zbunjeno reagovali ali samo par minuta, dok ne shvate da je u stvari 1. april Dan laži ili Dan šale. Takve su vesti bile bezazlene, dok su danas, razvojem tehnologije i pokretanjem brojnih portala, poluistinite, izmišljene ili lažne vesti, postale svakodnevica, koje imaju značajan uticaj na javnost.
U svetu raste broj lidera koji lažne vesti koriste kao opijat za narod tamo gde je iskrivljeno prikazivanje stvarnosti politički poželjno, a to je posebno uspešno u zemljama slabašnih medijskih sloboda, ocenio je večeras novinar Boško Jakšić.
Poslednja dva meseca Zrenjanin je u fokusu pažnje zbog inicijative da mu se ime promeni u Petrovgrad, kao i zbog starog / novog problema – nivoa arsena u vodi i otvaranja fabrike za prečišćavanje vode.
Vest staru godinu dana da je matematičar Dejvid Loren na CNN-u navodno nahvalio srpske đake ovih dana objavili su brojni vodeći mediji, između ostalih i N1, Danas, RTS koji su kao izvor naveli FoNet. Iz ove agencije za Raskrikavanje potvrđuju da su načinili grešku i da im izvor nije bio CNN.

Medijske slobode su u padu u svim zemljama jugoistočne Evrope, osim u Srbiji, dok javni servisi nepristrasno izveštavaju, posebno Radio-televizija Vojvodine, navodi Tanjug citirajući nepostojeće delove izveštaja o indeksu klijentelizma u medijima u šest balkanskih zemalja. Tanjug je i ranije lažno predstavljao izveštaje međunarodnih organizacija
Lažne vesti se na Tviteru šire brže i dalje nego tačne, zaključili su istraživači Instituta za tehnologiju u Masacusetsu analizirajući 4,5 miliona tvitova.
Lažne vesti, govor mržnje, portali bez impresuma i kontakt informacije, medijska etika u onlajn okruženju, finansiranje i budućnost samoregulatornih tela u jugozapadnoj Evropi, bile su ključne teme dvodnevnog regionalog skupa, koji je, u organizaciji Vijeća za štampu u Bosni i Hercegovini, 2. i 3. marta održan u Beogradu.
Pojavila se igrica za mobilne telefone koja pomaže ljudima da shvate kako se lažne vesti i teorije zavere šire internetom. Igru su smislili programeri sa Univerziteta Kejmbridž, a evo i kako funkcioniše:
Demokratska partija socijalista (DPS) uputila je Vladi inicijativu da se izradi zakon kojim će se sankcionisati širenje lažnih vijesti /fake news/ putem medija.