
Ministarstvo kulture i informisanja pozvalo je „sve građane i aktere da novinarima i medijskim radnicima omoguće da neometano rade svoj posao, ne ugrožavajući im ličnu bezbednost i profesionalni integritet“.
Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije raspisalo je deset konkursa za sufinansiranje medijskih projekata koji su otvoreni do 6. aprila, a novina su dva dokumenta - Obrazac za prijavu člana komisije i Smernice za definisanje i pravdanje troškova projekata proizvodnje medijskih sadržaja i organizovanja stručnih, naučnih i prigodnih skupova u oblasti javnog informisanja.

Ministarstvo kulture i informisanja raspisalo je danas konkurse za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja namenjenih osobama sa invaliditetom, za internet medije, televizije, radio, štampane medije i servise novinskih agencija, medije sa sedištem na Kosovu i Metohiji, kao za medijske sadržaje na jezicima manjina.

Udruženju novinara Srbije rečeno je da su u Ministarstvu kulture i informisanja u toku poslednje tehničke pripreme za raspisivanje konkursa za sufinansiranje medijskih projekata i da će konkursi biti raspisan za nekoliko dana. Navode i da je opredeljen isti iznos kao i prethodne godine, a biće raspisan isti broj konkursa kao i 2021. godine.
Za svaku hvalu je činjenica da je Novi Sad ovogodišnja Evropska prestonice kulture. To što imamo evropsku kulturnu prestonicu ne znači i da su se ovdašnji mediji pomerili sa periferije interesovanja ministarke kulture i informisanja.
Zakon o javnom informisanju predviđa da „pojedinačna davanja” u domenu projektnog sufinansiranja ne mogu prelaziti 5% ukupno opredeljenih sredstava za ostvarivanje javnog interesa putem javnih konkursa. Po tom osnovu je tokom ove godine MInistarstvo kulture i informisanja raspodelilo skoro 13 miliona dinara.
Proces izmena i dopuna Zakona o javnom informisanju, nakon prvobitnog entuzijastičnog poleta, negde je zastao. O čemu se radi, može se samo nagađati jer iz nadležnog ministarstva nema nikakvih naznaka zašto još nije utvrdjen tekst izmena i dopuna niti je raspisana javna rasprava.
Danas se navršava godinu dana Vlade Republike Srbije. Dovoljno vremena da bi se sumiralo ono što (ni)je urađeno u domenu informisanja iz portfelja resornog ministarstva.

Činjenica da će radna verzija nacrta zakona, koju će Ministarstvo uputiti na javnu raspravu, sadržati niz „alternativnih rešenja“ znači da postoje različita, a u nemalom broju slučajeva i dijametralno suprotna rešenja istih problema. „To svedoči o stepenu nesaglasja između dve grupacije unutar Radne grupe“, ocenjuje Veran Matić, predsednik ANEM-a.
Primećujem da je nezapaženo prošla informacija da je u Srbiji trenutno registrovano čak 2.608 medija.

Ako oko poštovanja Medijske strategije prilikom izrade novog zakona o javnom informisanju i medijima ne može da bude kompromisa, kao što poručuje premijerka Ana Brnabić, ostaje pitanje zbog čega pojedini (provladini) članovi Radne grupe za izradu tog zakona pokušavaju suprotno? Da li problem prave samo GONGO organizacije ili ima nečega i u odnosu kabineta premijerke i resornog ministarstva?
Ugledni karikaturisti, članovi žirija 21. Salona antiratne karikature u Kragujevcu, ukazali su danas da Ministarstvo kulture i informisanja ni ove godine nije finansijski podržalo taj konkurs.
Pomoćnica ministra za informisanje i medije Slavica Trifunović izjavila je danas, povodom izveštaja istraživanja – Monitoring medijskog pluralizma, koje je objavio Evropski univerzitetski institut, „da u Srbiji postoji i radi oko 2.400 medija koji ravnopravno učestvuju na ekonomskom tržištu“.

Od 35 članova Radne grupe za izmene Zakona o javnom informisanju, 14 su državni službenici, a tu je i bar osam predstavnika takozvanih GONGO organizacija, posebno aktivnih u komisijama za raspodelu budžetskog novca, kao i drugih organizacija koje podržavaju vlast i njihove medije. Olivera Zekić, predsednica Saveta REM-a, naknadno dodata na listu

Ministarstvo kulture i informisanja u periodu od usvajanja Strategije razvoja sistema javnog informisanja u Srbiji za period od 2020-2025. godine je intezivno radilo na unapređivanju slobode izražavanja i slobode medija, bezbednosti i zaštiti novinara, medijskom pluralizmu, medijskoj pismenosti građanstva ali i na povećanju objektivnosti medijskih sadržaja, navodi se u saopštenju iz ove institucije.