
Na osnovu konkursa za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja u Srbiji za 2026. godinu do sada su podeljena sredstva u 28 lokalnih samouprava, u ukupnoj vrednosti od više od 355 miliona dinara.

Za tri projekta o deci, zdravlju i kulturnim znamenitostima Beograda, Informer je iz beogradskog budžeta prošle godine dobio 10,5 miliona dinara (oko 90.000 evra). Pročešljali smo sadržaje objavljene u okviru tih projekata: ne samo da su tekstovi plaćeni milionima kratki, površni i banalni, već su u nekim slučajevima novinari „kraduckali“ rečenice i pasuse od drugih medija, ili iz svojih starijih tekstova, a za projekat o kulturnim znamenitostima Beograda (3,5 miliona dinara) čak i plagirali tekstove sa zvaničnog sajta Grada. Nisu bili ništa manje lenji ni kad je reč o zvanju sagovornika, pa su za neke tekstove jednostavno uzimali izjave iz drugih medija bez navođenja izvora.

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija (MIT) potvrdilo je danas za Udruženje novinara Srbije (UNS) da je, čim je utvrdilo da su kandidati za članove komisija za ocenu medijskih projekata Slavoljub Ristić i Biljana Ratković Njegovan postali javni funkcioneri, blokiralo mogućnost da oni budu birani u komisije.

Prorežimski mediji Informer, Srpski telegraf, Alo, Kurir i Večernje novosti, i sa njima povezani portali, tokom deset godina projektnog sufinansiranja dobili su za medijske projekte više od 2,8 miliona evra od lokalnih samouprava, Ministarstva informisanja i Pokrajinskog sekretarijata, pokazuje istraživanje Cenzolovke. Više od polovine iznosa otišlo je iz budžeta Grada Beograda - oko 1,5 miliona evra. Novcem koji je Grad šakom i kapom davao tabloidima, moglo je da se obezbedi 680.000 obroka za korisnike Narodne kuhinje, da se kupi tridesetak sanitetskih vozila, osam mamografa ili izgradi jedan manji vrtić.

Kragujevac je na ovogodišnjem medijskom konkursu raspodelio 10,65 miliona dinara, ali su najuticajniji lokalni kritički mediji ponovo ostali bez podrške, dok su sredstva dobili mediji bez značajnijeg uticaja u lokalnoj zajednici, ali i mediji van Kragujevca, kao i tabloidi. Sagovornice NUNS-a ocenjuju da ovakva raspodela ne odražava potrebe građana, već nastavlja praksu finansijskog iscrpljivanja nezavisnih redakcija.

Kada je 2015. godine, nakon usvajanja seta medijskih zakona, tadašnji predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Vukašin Obradović govorio o stubovima projektnog sufinansiranja – javnom interesu i strogoj kontroli trošenja novca – očekivanja su bila visoka. U teoriji, sistem je trebalo da obezbedi da javni novac ide najkvalitetnijim projektima medija, pre svega istraživačkim, dok bi kontrolni mehanizmi garantovali zakonitost i svrsishodnost trošenja.

Četiri medija u vlasništvu Fondacije “Panonija” iz Subotice inkasirali su kroz opštinske, gradske, pokrajinske i republičke medijske konkurse u periodu od 2021. do 2025. godine više od 30 miliona dinara – pokazuje, na osnovu podataka dostupnih na sajtu Agencije za privredne registre (APR), analiza Magločistača.

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija objavilo je 10. februara registar kandidata za članove konkursnih komisija za sufinansiranje projekata u oblasti javnog informisanja, na kojem se nalazi ukupno 110 imena – 72 kandidata predložila su novinarska i medijska udruženja, dok je 38 prijavljeno samostalno. Iako iz Ministarstva kažu da ovako veliki broj prijavljenih doprinosi većoj „objektivnosti, participativnosti i transparentnosti u ocenjivanju i izboru najboljih projekata“, ostaje otvoreno pitanje da li sama brojnost kandidata zaista garantuje i pravedniji, nezavisniji i transparentniji proces odlučivanja.

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) poslala je zvanične dopise u kojima od lokalnih samouprava Rekovac, Gornji Milanovac i Doljevac zahteva da ponište odluke o imenovanju komisija za ocenjivanje projekata u okviru konkursa za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja, zbog činjenice da je u sve tri izabrana Biljana Ratković Njegovan koja obavlja javnu funkciju. Dopis je upućen i Ministarstvu informisanja i telekomunikacija sa pozivom da ukloni ime ove kandidatkinje iz Jedinstvenog informacionog sistema (JIS) kako organi koji raspisuju konkurse ne bi mogli ponovo da je izaberu.

U ime interesa javnosti, građani i građanke Vranja su, u protekloj deceniji, dali više od milion i po evra kako bi se finansirali projekti dve medijske grupacije – poznatih lokalnih propagandnih glasila. Favorizovanje ovih medija od strane vlasti i konkursnih komisija dokazuje i činjenica da je medij koji se nalazi posle njih, na trećoj poziciji top liste deset „najnagrađivanijih“ na lokalnim konkursima, za projekte tokom 11 poslednjih godina dobio petnaest puta manji iznos – ukupno – oko 100.000 evra.

Talas osnivanja lokalnih medija zahvatio je Srbiju poslednjih mesec dana, te je medijska scena postala “bogatija” za 11 novih portala koje je osnovala ista firma “Zaple Media Groupe”. Ovi mediji imaju čak i istog urednika, a prema oceni medijskog stručnjaka Verana Matića služiće sluđivanju javnosti, jer će imati isti propagandni sadržaj. Deo tih medija nastao je u gradovima u kojima se očekuju lokalni izbori, ali je jedan osnovan i u Nišu, iako tu izbori nisu najavljeni. Reč je o portalu “Snaga juga”, koji je osnovan kao poslednji u nizu i to nedelju dana pred medijski konkurs Grada Niša, koji ove godine daje čak 100 miliona dinara medijima.