
Kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu 24. februara, na društvenim mrežama je počela da se širi jedna slika - ruskog pesnika Puškina, broja sedam i čitavih redova emodžija „osobe koja hoda".
Dok je međunarodna publika vidjela slike opkoljenih ukrajinskih gradova i hiljada civila koji bježe iz zemlje kroz humanitarne koridore koji su bili suočeni s ruskim bombardovanjem, kineskim gledaocima prikazani su ruski konvoji pomoći koji dovoze zalihe opkoljenim Ukrajincima, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Uprkos gašenju medija i usvajanju zakona koji je Moskvi dao veća ovlaštenja za suzbijanje nazavisnog novinarstva radi kontrole narativa oko invazije na Ukrajinu, pojedine medijske kuće ali i obični Ukrajinci odbijaju da budu ućutkani, pronalazeći kreativna rješenja za suzbijanje cenzure, pišu svjetski mediji.
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) još jednom je ukazao na takozvani "fenomen partijskih kamera", odnosno protivzakonitu praksu da se marketinški materijali dostavljeni od PR timova izbornih štabova, uz neznatne novinarske korekcije, emituju kao novinarski prilozi u delu centralnih informativnih emisija.
Nezavisne ruske novine Nova Gazeta saopštile da uklanjaju članke o ratu u Ukrajini, jer je to neophodno prema novom ruskom zakonu kojim se izriče zatvorska kazna do 15 godina osobama koje namerno šire „lažne“ informacije o ruskim oružanim snagama. „Dragi prijatelji, vojna cenzura u Rusiji prešla je na korišenje pretnje krivičnim gonjenjenjem protiv novinara i…
Pristup BBC sadržaju na ruskom jeziku ograničen je u Rusiji, posle usvajanja zakona u ruskom parlamentu kojim se širenje „lažnih" informacija o oružanim snagama vodi kao prekršaj.
Kako je izgledalo izveštavanje iz Prištine tokom NATO agresije na SR Jugoslaviju i kakav je eho tog vremena na današnji ruski napad na Ukrajinu u novoj epizodi „Bermudskog trougla“ govori Aleksandar Mitić, nekadašnji novinar AFP-a.

Da bi doneli informisane odluke, biračima su potrebne tačne informacije i jednaki uslovi za medije. Na sadašnjoj društvenoj sceni Srbije, koja je duboko polarizovana i podeljena, novinari ne smeju da doprinose "kopanju rovova" koji su političari i ostali moćnici napravili između delova zajednice. Ni pritisci sa strane ni evroparlamentarci neće moći da urede domaću medijasku scenu dok se novinari ne dogovore i vrate profesiju koju su oteli propagandisti, glavne su poruke debate "Srbija 2030: Mediji i slobodni izbori", koju su organizovali Nova ekonomija i Vreme, uz podršku Ambasade Švedske u Beogradu. Panel možete pogledati OVDE
Reporterka N1 Aleksandra Godfroa, koja se nalazi u Moskvi, kaže da u Rusiji reakcija na Rezoluciju UN gotovo da i nema. Prenose se izjave ruskog ambasadora u UN koji je rekao da ta rezolucija neće doprineti poboljšanju situacije na terenu, već da doprinosi eskaliranju, ali samo postoji kratka vest i to je to - kao da se nije ni desilo.

Evropski savet uveo je nove restriktivne mere kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, odlučivši da hitno obustavi emitovanje Sputnjika i RT (Russia Today - RT Engleski, RT UK, RT Nemačka, RT Francuska i RT Španija) u EU do okončanja agresije na Ukrajinu, i sve dok Ruska Federacije i njoj bliski mediji ne obustave širenje dezinformacija i manipulaciju informacijama protiv EU i njenih članica.

Udruženje novinara Crne Gore najoštrije osuđuje objavljivanje teksta Srđe Kusovca o zabrani srpskih i ruskih medija u Crnoj Gori. Nevjerovano je šta bi taj čovjek uradio sa medijima u Crnoj Gori. Sve bi ih posložio u jedan red i to onaj nazovi evroatlanstski i tobože demokratski zabranio sve one koji ne spadaju u tu grupu. Nevjerovatno je da se čovjek koji je nekada bio na čelu jedne dnevne novine, a potom u državnim služama za informisanje na ovaj način okomio na sve medije koji ne zastupaju stavove poput njegovog. Iako su im usta pune demokratije, te nazovi demokrate ne bi se ustručavale da zavode najstrože cenzure koje ne pamti ni vrijeme komunizma.