07. mar 2022.

Stisak cenzure u Rusiji i rješenja za njeno zaobilaženje

Uprkos gašenju medija i usvajanju zakona koji je Moskvi dao veća ovlaštenja za suzbijanje nazavisnog novinarstva radi kontrole narativa oko invazije na Ukrajinu, pojedine medijske kuće ali i obični Ukrajinci odbijaju da budu ućutkani, pronalazeći kreativna rješenja za suzbijanje cenzure, pišu svjetski mediji.

Odluke radi kontrole narativa

Rusija je 4. marta strožije ograničila vijesti i slobodu govora nego u bilo kom trenutku tokom 22 godine vlasti predsjednika Vladimira Putina, blokirajući pristup Fejsbuku (Facebook) i glavnim stranim novinskim kućama i donošenjem novog zakona kojim kažnjava svakog ko širi „lažne informacije“ o njenoj invaziji na Ukrajinu, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Odluka dolazi u trenutku kada Kremlj, kako pojašnjava list, nastoji da obuzda nezadovoljstvo zbog rata i da kontroliše narativ dok se Rusija suočava s najtežom ekonomskom krizom posljednjih decenija izazvanom zapadnim sankcijama.

Putin je potpisao zakon koji sa do 15 godina zatvora kažnjava svako javno protivljenje ili nezavisno izvještavanje o ratu protiv Ukrajine. Stupajući na snagu od subote, 5. marta, zakon bi mogao biti iskorišten za svakoga ko na društvenim mrežama, novinskom članku ili programu rat nazove „ratom“, a ne kako Kremlj kaže „specijalnom vojnom operacijom“. Ruski zvaničnici tvrde da, dodaje Njujork tajms, novinari koji kritički pišu o ratu — ili ga nazivaju „ratom“ ili „invazijom“ — potkopavaju nacionalni interes, a čak ih nazivaju izdajnicima.

Pod pritiskom države, u četvrtak, 3. marta, ugasili su se stubovi ruskih nezavisnih elektronskih medija, radio stanica Eho Moskve i televizijski kanal TV Dožd.

Dan poslije vlada je saopštila da će blokirati pristup Fejsbuku, društvenoj mreži popularnoj među urbanom srednjom klasom gdje su mnogi objavili žestoke kritike Putinu, kao i medijima na ruskom jeziku koji se proizvode van zemlje: sajtovima Glasa Amerike, Radija Slobodna Evropa (RSE), BBC-a, Dojče velea (Deutsche Welle) i popularnog lista vijesti Meduza, čije je sjedište u Letoniji. Kao razlog je navedena sistematska distribucija „lažnih informacija o specijalnoj vojnoj operaciji na teritoriji Ukrajine“.

Rusi će i dalje moći da dođu do blokiranih medija preko aplikacije za razmjenu poruka Telegram, gdje mnoge novinske kuće imaju svoje naloge. Neki također mogu da koriste virtuelne privatne mreže (VPN) da zaobiđu ograničenja. Međutim, ukazuje Njujork tajms, analitičari očekuju dalje suzbijanje, povećavajući važnost aplikacije za razmjenu poruka i društvenih mreža Telegram, koju je Kremlj neuspješno pokušao da blokira 2018.

Privremene obustave rada

Britanski javni servis privremeno obustavlja rad svojih novinara u Rusiji, kao odgovor na novi zakon koji preti zatvorom svakoga za koga Rusija smatra da je širio „lažne“ vijesti o oružanim snagama, ističe BBC dodajući kako će njegov program na ruskom jeziku nastaviti s radom van zemlje.

Komentarišući zakon koji su donijele ruske vlasti, generalni direktor BBC-ja Tim Dejvi (Davie) je rekao da on djeluje kao da kažnjava proces nezavisnog novinarstva naglasivši da je bezbjednost osoblja BBC-ja najvažnija te da kuća nije spremna da ih izloži „krivičnom gonjenju samo zato što rade svoj posao“.

Nakon donošenja zakona po kojem bi oni koji, kako je Kremlj saopštio, šire „lažne“ informacije o ruskim oružanim snagama mogli biti kažnjeni na do 15 godina zatvora, i drugi strani mediji su saopštili da privremeno obustavljaju izvještavanja iz Rusije – poput kanadskog javnog emitera, Blumberg njuza (Bloomberg News), dok su američki CNN, italijanski Rai te njemački javni emiteri ARD i ZDF objavili da obustavljaju izvještavanje iz Rusije.

Saopštenja svjetskih medija dolaze dan nakon što je jedna od posljednjih nezavisnih ruskih vijesti, TV Dožd, prestala da emituje program uslijed pritisaka zbog izvještavanja o invaziji.

„Glavni problem je što smo objektivno pokrivali Ukrajinu, kao profesionalni novinari i sa različitih strana. Imali smo novinare koji su išli uživo i izvještavali o situaciji“, rekla je Ekaterina Kotrik, voditeljica TV Dožd dodajući da novi zakon predstavlja „kraj demokratije u Rusiji“ te da je zbog njega morala napustiti zemlju.

Zaobilaženje cenzure

U svjetlu ruskog obračuna sa nezavisnim i međunarodnim medijima, pojedine medijske kuće su najavile korištenje tehnologije za zaobilaženje cenzure, preusmjeravajući publiku na VPN, šifrovani pretraživač Tor, pa čak i staromodni radio, napisao je Vašington post (The Washington Post).

Kao odgovor na zabrane u Rusiji, BBC je na svojoj web stranici objavio saopštenje u kojem se kaže da je pristup tačnim, nezavisnim informacijama osnovno ljudsko pravo koje ne treba uskratiti građanima Rusije. Svoje čitaoce je uputio na Psifon (Psiphon), besplatnu aplikaciju otvorenog koda koju je kreirao centar za slobodu interneta Sitizen lab (Citizen Lab) Univerziteta u Torontu.

Alternativno, uputio je ljude da pristupe BBC-jevom sajtu preko aplikacije Tor, koja se naširoko koristila tokom arapskog proljeća 2010. za pristup blokiranim sajtovima društvenih medija. BBC je također najavio da će koristiti kratkotalasni radio, tehnologiju koja se koristila tokom Hladnog rata, za emitovanje četiri sata vijesti svakog dana u Ukrajini i dijelovima Rusije.

U postu na svojoj web stranici od 5. marta, RSE je uputio ljude na nthLink — besplatnu VPN uslugu koju podržava Fond otvorene tehnologije (Open Technology Fund) koji može pomoći korisnicima da zaobiđu ograničenja interneta. RSE je također obezbijedio vezu do svoje web stranice u pretraživaču Tor te je podstakao publiku da se pridruže njihovom kanalu na Telegramu.

Radio Slobodna Evropa, koji radi u 23 zemlje, ima istoriju izvještavanja u strogo kontrolisanim medijskim okruženjima i vodio je kampanje za digitalno opismenjavanje u nekoliko zemalja, napisao je Vašington post dodajući da je u Rusiji RSE uspostavio više mehanizama za izbjegavanje cenzure. Ruski čitaoci i dalje imaju pristup biltenu RSE „Nedjelja u Rusiji“, na primjer, jer imejl nije ograničen, dodaje list.

Glas Amerike je takođe obećao da će „promovisati i podržavati alate i resurse koji će omogućiti publici da zaobiđe sve napore blokiranja nametnutih našim sajtovima u Rusiji“. Od invazije, sajt VOA na ruskom jeziku je zabilježio veliki porast dnevnih posjeta – sa 40.000 na oko 250.000, dok je oko 20 odsto tog saobraćaja zabilježeno preko mreža za zaobilaženje cenzure, kao što su VPN.

Kreativna rješenja Ukrajinaca

U borbi protiv kampanje dezinformacija Kremlja i nastojanju da informišu ljude u Rusiji o tome šta se zaista dešava, obični Ukrajinci pronalaze različita kreativna rješenja – poput slanja obavještenja preko aplikacije za zamjenu lica, dodavanja slika razaranja u Ukrajini na Gugl (Google) mape do hakovanja električnih punjača, ističe francuski televizijski kanal Frans 24 (France 24).

Aplikacija za zamjenu lica Rifejs (Reface) iz Kijeva pokrenula je globalnu informativnu kampanju za širenje vijesti, dijeljenje fotografija razaranja u ukrajinskim gradovima i podsticanje svojih korisnika da stanu uz Ukrajinu. Devet miliona obavještenja je trenutno poslato širom svijeta, a dva miliona je isporučeno korisnicima u Rusiji, navode iz kompanije dodajući kako se sada nalaze na sedmom mjestu najpopularnijih aplikacija u SAD.

Nakon što je 28. februara, hakerska grupa „Anonimusi“ podstakla ljude da ostavljaju lažne recenzije ruskih preduzeća i restorana u Gugl mapama kako bi obavijestili građane o sukobu u Ukrajini, recenzije su se punile širom Rusije. Na primjer, dodaje Frans 24, jedna od recenzija moskovskog restorana pod nazivom Romantik glasi „Hrana je odlična, ali vaš vođa ubija nevine ljude u Ukrajini!!! Zaustavite ovaj rat“.

U organizovanijim naporima, ruske stanice za električno punjenje automobila su hakovane kako bi se prikazale poruke podrške Ukrajini, uz poruke poput „slava Ukrajini“. Ovi potezi uslijedili su nakon što su se „Anonimusi“ izjasnili da su u „kampanji sajber ratovanja protiv Putina i njegovih saveznika“, ističe Frans 24 ukazujući na tvrdnje stručnjaka za ruske medije koji kažu da ipak ne treba podcijeniti snagu Putinovog informacionog rata koji traje decenijama.

„Isti narativi se godinama ponavljaju u ruskim medijima i Putin svojim propagandnim naporima priprema Ruse. I kada iznova pričate istu priču, ljudi počinju da vjeruju da je istinita. Toliko je duboko ukorijenjeno da recenzije na Gugl mapama možda neće imati uticaj koji bi trebalo“, kazala je Valentina Šapovalova, ekspertkinja za ruske medije i propagandu na Univerzitetu u Kopenhagenu.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend