25. mar 2022.

Da li će ruski internet nalikovati kineskom ‘Velikom zidu’

Rusko stavljanje van zakona Facebooka i Instagrama nakon proglašenja aktivnosti kompanije vlasnice Meta Platforma "ekstremističkim" dio je proširivanja pritiska na slobodu govora u zemlji od kada je Moskva pokrenula rat u Ukrajini prošlog mjeseca.

Pune implikacije odluke moskovskog suda od 21. marta nisu sasvim jasne dok ovaj slučaj jednim dijelom polazi od odluke kompanije Meta, ranije u martu, da dozvoli neke pozive na nasilje protiv ruskih vojnika i predsjednika Vladimira Putina na svojim platformama za društvene mreže.

Ali odluka se uklapa u širu kampanju Kremlja protiv velikih tehnoloških kompanija i tekućim naporima da kontroliše protok informacija koje su se ubrzale od kada je Moskva 24. februara pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Pored ciljanja na strane platforme, Kremlj je takođe krenuo na strane medijske organizacije zbog čega su se mnoge povukle iz zemlje. Radio Slobodna Evropa (RFE/RL) je suspendovao svoje operacije u Rusiji 4. marta. Ruske vlasti su takođe usvojile nove zakone kojima se kriminalizuju javne izjave o Ukrajini koje se ne poklapaju sa zvaničnim stavom Kremlja, odnosno onoga što nazivaju „specijalna vojna operacija“.

Jačanje pritiska moglo bi da ima ogromne implikacije na civilno društvo i otvoreni internet u Rusiji i predstavlja eho začetka širokog sistema internetske cenzure izgrađenog unutar Kine poznatog kao „Veliki vatreni zid“ (Great Firewall).

Inicijalno, kineski vatreni zid (firewall) blokirao je samo šačicu web-stranica na kineskom jeziku koje govore protiv Komunističke partije i bilo je relativno lako zaobići blokadu i pristupiti zabranjenim stranicama, ali je od tada opseg zabrana prerastao u širi mehanizam usmjeren na ograničavanje svih vrsta sadržaja, identifikaciju i lociranje pojedinaca i davanje trenutnog pristupa ličnim podacima.

Može li budućnost ruskog interneta više da nalikuje kineskom sistemu? O tome je Radio Slobodna Evropa razgovarao sa Jessicom Brandt, istraživačicom na Institutu Brookings u Washingtonu koja proučava digitalni autoritarizam i dezinformacije u Rusiji i Kini.

RSE: Rusija je proglasila da je Meta, kompanija vlasnica Facebooka i Instagrama, „ekstremistička organizacija“. Šta to znači za budućnost informacionog prostora zemlje i slobodnog pristupa informacijama unutar Rusije u budućnosti?

Jessica Brandt: Rusija je već neko vrijeme nisko rangirana u mjerenjima otvorenosti, ali nedavni potezi u ograničavanju aktivnosti platformi zapadnih društvenih mreža i pritisak na izražavanje neslaganja uzeli su veliki danak slobode informisanja u Rusiji.

Mislim da je važno napomenuti jednu stvar, Rusija je generalno bila relativno umjerena ili je kalkulisala u načinu na koji je pristupila gušenju velikih tehnoloških kompanija. Na primjer, blokirala je Facebook i Instagram, ali je napravila izuzetak za WhatsApp. Prijetila je Googleu, ali je zadržala YouTube relativno bez restrikcija. Sada, kanale WhatsAppa i YouTubea mnogo više koriste Rusi za koordinaciju i dijeljenje informacija nego što su to Facebook i YouTube.

RSE: Šta onda to znači, kuda ide Rusija? Da li mislite da se Rusija približava Kini po pitanju cenzure i ograničenja koja smo tamo vidjeli? Ruski zvaničnici su često spominjali ideju suverenog interneta i čini se da ova kriza predstavlja jednu prekretnicu. Može li Rusija da ima svoju verziju „Velikog vatrenog zida“?

Brandt: Rusija je čvrsto kontrolisala informacioni prostor dugo vremena, ali se ta slika i dalje dosta razlikuje od situacije u Kini. Bilo je nezavisnih medija u Rusiji i postoji pristup platformama zapadnih društvenih mreža. To nije slučaj u Kini. Mislim da nedavni potezi vode Rusiju bliže kineskom modelu, ali mislim da i dalje postoje značajne razlike.

Mnogo se govori i tome kako pritisak Moskve na velike tehnološke kompanije ubrzava cijepanje interneta, i ja mislim da se radi o tome, ali trenutno, ono što vidimo je cijepanje primarno na nivou sadržaja, što se dosta razlikuje od cijepanja u fundamentalnoj arhitekturi interneta.

Kina je pionirski utrla put i Rusija će možda da ga slijedi, ali mislim da ima dosta razloga da se kaže da nije sposobna da to sada uradi. Nema kapacitete u čipovima, a nedavne sankcije Rusiji će samo otežati pristup tehnologiji koja je potrebna za tako nešto.

Tako da mislim da postoje obrasci koji Rusiju vode putem kineskog modela, ali takođe mislim da istrajavaju i neke razlike.

RSE: Šta su neke od tih razlika?

Brandt: Rusija je proteklih sedmica stavila na snagu grupu zakona koji kriminalizuju takozvane dezinformacije o konfliktu u Ukrajini, a ono o čemu zapravo govorimo je kriminalizovanje upotrebe riječi „rat“ i „invazija“. Zapravo se radi o širenju dezinformacija. Radi se o ograničavanju mogućnosti da se govori istina i ugrožava sloboda izražavanja.

Tako da je ruska vlada zatvorila prostor za javnu debatu i neslaganje, ali ne sasvim kao što je to napravila Kina.

Kina ima ono što se zove „Veliki vatreni zid“ i Kina zaista pokušava da dominira digitalnom distribucijom kanala sa nacionalnim pulenima, ima svoje platforme društvenih medija koje se naširoko koriste. Rusija ima nešto od toga, ali ne u istom obimu i masovnosti.

Stoga mislim da je dio tog jaza sa Rusijom tehnološka snaga koju Kina ima i to kako je dizajnirala svoj internet na početku.

Danas, Rusija može da vidi pogodnosti od kineskog modela jer, mislim da Putin (Vladimir) kao i kineski predsjednik Si Đinping, mnogo brine za stabilnost režima i očuvanje moći koju ima. Mislim da umnogome može da vidi korist od strogo kontrolisanog informacionog prostora, ali on nema tehnološki kapacitet da dođe dotle.

On takođe ima i jedan dio stanovništva koji očekuje određeni prostor za pristup zapadnim informacionim izvorima i međusobne komunikacije.

RSE: Rezultat rata u Ukrajini je sve izolovanija i autoritarnija Rusija. Kada je u pitanju tehnologija, uprkos izjavama o oslanjanju samih na sebe, ona u velikoj mjeri zavisi od tehnologije sa Zapada za cijeli spektar industrija, ali naročito za društvene mreže i komunikaciju. Da li to neizbježno znači da će Rusija morati da gleda na kineske alternative kao i standarde i modele u budućnosti?

Brandt: Mislim da je vrlo izgledno da će ovaj niz dešavanja povećati rusku zavisnost od Kine po pitanju tehnologije, ali i takođe zbog toga da izbjegne sankcije.

RSE: Čini se da se Peking i Moskva približavaju politički i ekonomski, a isto se može reći i po pitanju propaganda i dezinformacija koje vidimo da šire zvanični državni kanali i mediji obje zemlje. Naročito, mislim na to kako su kineski zvaničnici i mediji preuzeli teorije zavjere da Sjedinjene Američke Države razvijaju biološko oružje u laboratorijama u Ukrajini. Ovo se provlačilo u ruskoj propagandi čak i prije rata, ali je počelo da se ponovo gura posljednjih nedjelja. Šta mislite o tome? Da li je to znak rastuće koordinacije ili nečeg drugog?

Brandt: Posmatrati kinesku informacionu strategiju (sa širenje dezinformacija i propagande) bilo je fascinantno jer oni zaista izvode hod po žici. S jedne strane, nisu voljni da osude ruske akcije i voljni su da krivicu za konflikt prebace na Sjedinjene Države i NATO, dok i dalje odbijaju da oproste ruske aktivnosti.

Fascinantan je prostor u ovim teorijama zavjere o biološkom oružju, gdje Kina sada prevazilazi i Rusiju u širenju takvih tema. Ali mislim da je važno znati da Peking to radi iz svojih razloga. Kina ima interes da poveća skepticizam o američkim postrojenjima za biološka istraživanja. Tu se ustvari radi o COVID-u. Radi se o tome da Kina uzvraća narativu da bi ona mogla biti odgovorna za izbijanje COVID-a i želi da progura svoje teorije zavjere oko porijekla COVID-a.

Široko gledano, mislim da Rusija i Kina ovdje imaju veoma različite dugoročne strategije. Ruskim interesima odgovara haos, a tim interesima služe destruktivne i destabilizirajuće aktivnosti u Evropi i podizanje sentimenta političke podjele u Sjedinjenim Državama.

Kina ne traži svijet nereda. Kina traži svijet koji je nekako preuređen u njenu korist, a ovo je samo usputna stanica ka tom cilju. Kineski interes za ruske teorije zavjere o biološkom oružju zapravo se ne odnosi na skretanje krivice s Rusije (za njenu invaziju na Ukrajinu), niti se zapravo radi o unutrašnjem političkom zaokretu u Sjedinjenim Državama koji te priče pothranjuju. Riječ je zapravo o vlastitom interesu Kine da odbaci krivicu za COVID.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend