
Novinari portala zrenjaninski.com prisustvovali su jučerašnjoj informativnoj sesiji u organizaciji međunarodnog programa Reporters Shield.

The undersigned journalists and media freedom organisations condemn the legal actions filed by Judge Dušanka Đorđević and her husband against Crime and Corruption Reporting Network (KRIK), its editor-in-chief Stevan Dojčinović, and journalist Bojana Pavlović. The Media Freedom Rapid Response (MFRR) coalition considers those legal actions as Strategic Lawsuits Against Public Participation (SLAPPs), aiming at silencing KRIK for its investigative work. The SLAPPs are vexatious legal actions that are pursued as a means of harassing or intimidating journalists, media outlets, and other public watchdogs.

Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je presudu kojom je KRIK osuđen jer je u decembru 2021. godine objavio da su komandant policijske Jedinice za zaštitu svedoka Goran Živković i dvojica njegovih saradnika podneli tužbu protiv redakcije. Sudije su u obrazloženju presude navele stvari koje KRIK uopšte nije napisao u tekstu, poput toga da se za policajce tvrdi da „po nalogu režima podnose tužbe”. Trojici policajaca KRIK sada mora da plati ukupno 407.400 dinara na ime odštete i troškova suđenja, a uključujući i ostale troškove redakciju će ovo suđenje ukupno koštati oko 700.000 dinara. Ovo je druga pravosnažna presuda na štetu KRIK-a ovog meseca.
Generalni sekretar Veslačkog saveza Srbije Vladimir Antić traži zatvorsku kaznu za novinarku Pištaljke Snežanu Đurić. Kako je saopštio taj portal, Antić tuži novinarku jer je izveštavala o odmazdi koju je sprovodio nad uzbunjivačem u Veslačkom savezu. Sagovornici N1 ističu da je jedina namera ovakvih tužbi da se novinari iscrpe i odvrate od svog posla.
Pisac i autor podkasta Marko Vidojković kaže da je poenta tužbi predsednika Privremenog organa Grada Beograda i funkcionera SNS Aleksandra Šapića - da ga ućutka, da je u pitanju klasična SLAP tužba i da to izaziva autocenzuru i da ga se boji.

Privredni sud u Beogradu odbio je tužbu koju je izdavač Kurira podneo protiv KRIK-a tvrdeći da smo nelojalna konkurencija i da urušavamo ugled ovog tabloida. Tužba je usledila nakon što je KRIK-ov portal Raskrikavanje, koji proverava tačnost informacija objavljenih u medijima, utvrdio da je Kurir tokom 2020. na naslovnim stranama objavio 163 lažne, neutemeljene ili manipulativne vesti. Presuda je prvostepena i Kurir može da se žali na nju.
Savet EU 19. marta je usvojio zakon o zaštiti ljudi koji govore o stvarima od javnog interesa od uvredljivih tužbi koje imaju za cilj da ih ućutkaju.
Nezakonito postavljanje špijunskog softvera protiv novinara, upotreba zlonamernih tužbi protiv novinara da bi se ometao njihov istraživački rad (SLAPP) i nesigurna situacija mnogih novinara u egzilu, posebno iz Rusije i Belorusije, neke su od glavnih zabrinutosti koje su izrazile Evropska i Međunarodna federacija novinara (EFJ-IFJ) i druge partnerske organizacije Platforme Saveta Evrope koja promoviše zaštitu novinarstva i bezbednost novinara u svom godišnjem izveštaju za 2024. godinu.
Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su novu direktivu kojom se novinari, aktivisti i njihove organizacije štite od tužbi koje imaju za cilj smanjivanje sloboda govora, takozvanih SLAPP tužbi, objavio je danas EU Info centar.

Urednik KRIK-a Stevan Dojčinović danas je na sudu odgovarao na navode iz tužbe koju je protiv redakcije podnela Dijana Hrkalović, bivša sekretarka Ministarstva unutrašnjih poslova, zbog navodnog kršenja pretpostavke nevinosti i povrede časti i ugleda. Dojčinović je na sudu objasnio najpre da se u tekstovima koji se pominju u tužbi kritikuje tužilaštvo i njihov rad i da tema tekstova nije Hrkalović, već neispitane veze između države i kriminala.

Evropska CASE koalicija (Coalition against SLAPPs in Europe) koja se bori protiv takozvanih SLAPP tužbi pokrenula je i ove godine "takmičenje" za SLAPP političara i SLAPP državu godine, odnosno za one koji imaju najviše tužbi protiv medija, a među predloženima je i Dijana Hrkalović, nekadašnja visoka funkcionerka Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Za Ameriku se ne pominje da je umešala prste u izborni proces, ali je fotografija američkog ambasadora Kristofera Hila sa društvenih mreža prst u oko istraživačkim medijima. Slika sa suvlasnikom Milenijum tima izazvala je brojne reakcije, jer je reč o kompaniji poznatoj po brojnim tužbama protiv medija i astronomskim odštetnim zahtevima.

Neopravdana hapšenja, procesuiranja i osuđivanja demonstranata postali su uobičajeni metodi zastrašivanja neistomišljenika. Međutim, vlast i njoj bliski biznismeni naučili su od svojih uzora u Poljskoj i Mađarskoj da se pravo može zloupotrebiti i sistematskim podnošenjem SLAPP tužbi. Strateške tužbe protiv javnog istupanja su se pokazale kao efikasan metod za uništavanje nezavisnih medija i nevladinih organizacija, kao i za ućutkivanje aktivista i nezavisnih intelektualaca.