
Prostor Zapadnog Balkana, čija se populacija može procijeniti na oko 20 miliona ljudi, pod rizikom je da ostane bez izvora informacija koje su emitovali strani mediji, a koji nisu pod uticajem vodećih političkih snaga u državama regije.
Prostor Zapadnog Balkana, čija se populacija može procijeniti na oko 20 miliona ljudi, pod rizikom je da ostane bez izvora informacija koje su emitovali strani mediji, a koji nisu pod uticajem vodećih političkih snaga u državama regije.
Koalicija za žene u novinarstvu upozorila je da se vodi ciljana kampanja klevetanja novinarki koje su doprinijele izvještaju platforme Media Freedom Rapid Response (MFRR) koji je pokazao da je došlo do pogoršanja stanja slobode medija u Italiji.
Partneri u Međunarodnoj misija za utvrđivanje činjenica za procjenu stanja slobode medija pod nazivom Brzi odgovor na slobodu medija (MFRR) provest će u razdoblju 9. i 20. rujna 2024. međunarodnu misiju u Hrvatskoj kako bi procijenili trenutno stanje slobode medija i sigurnosti novinara u Hrvatskoj. Misija, čiji je partner Hrvatsko novinarsko društvo, prati procjenu upornosti napada na novinare i osobe koje provjeravaju činjenice u Hrvatskoj, kao i sve veće izazove vezane uz transparentnost vlasništva medija i pravne prijetnje novinarima.

Sloboda medija u Srbiji opada iz godine u godinu, a bogami od početka ove godine iz dana u dan. To pokazuju sva relevantna domaća i međunarodna istraživanja pa tako i NUNS-ov godišnji izveštaj Indikatori za nivo slobode medija i index bezbednosti novinara za 2023. godinu. Uprkos zakonskim garancijama koje su u velikoj meri, ali ne u potpunosti, usklađene sa evropskim i međunarodnim standardima (UN, Savet Evrope itd.) implementacija predstavlja veliki problem, ali to nažalost nije slučaj samo kada su u pitanju novinari i mediji već čitavo srpsko društvo.
Na ulicama Srbije su građani koji s pravom traže promene od vlasti i teže normalizaciji. Sada je na političkim akterima da ispune te zahteve. I baš zbog toga su Srbiji potrebne potpuno funkcionalne, transparentne i demokratske institucije, zaključuje naš sagovornik
Između 2011. i 2022. godine, 78 zemalja u svetu usvojilo je zakone koji se tiču sprečavanja širenja lažnih vesti i dezinformacija na internetu. Neki od tih zakona se fokusiraju na veću transparentnost platformi društvenih mreža, uspostavljanje odgovornosti kad je reč o digitalnom oglašavanju, kao i povećanje medijske i digitalne pismenosti. Međutim, mnoga zakonska rešenja su često nejasna i omogućavaju vlastima da definišu zabranjeni sadržaj po sopstvenom nahođenju, te pokazuju tendencije ka represiji. Kao rezultat, novinari rizikuju velike novčane ili čak zatvorske kazne za bilo koji sadržaj koji je u suprotnosti sa linijom vlade. U mnogim zemljama suzbijanje lažnih informacija je predstavljeno kao pitanje nacionalne bezbednosti, što u autoritarnim državama može predstavljati stvarnu pretnju za nezavisne medije.
Pad medijskih sloboda i pluralizma nastavljen je širom Evropske unije, pokazuje izveštaj nevladine organizacije Libertis (Liberties), koja posebno ukazuje na problem političkih pritisaka na javne servise, veliku koncentraciju vlasništva medija i zloupotrebu tužbi protiv novinara.

Jedno od najpoznatijih novinarskih imena, autorka “Iza vesti” na N1 – Danica Vučenić, temeljnim pripremama, veštim vođenjem intervjua i insistiranjem na odgovorima, ostavila je značajan pečat u profesiji koja je nekada važila za “sedmu silu”. Kako kaže u razgovoru za Danas, u toku cele karijere, u koju uključuje i period studiranja krajem osamdesetih, nije ni živela, ni radila u demokratskim uslovima u kojima je sloboda medija neupitna. Novinarstvo, dodaje, više nije sedma sila, ali jeste deo njenog ličnog identiteta.
Bjelorusko udruženje novinara (BAJ) dobitnik je ovogodišnje UNESCO-ve Svjetske nagrade za slobodu medija. BAJ je osnovan 1995. godine kao nevladina udruga medijskih djelatnika s ciljem promicanja slobode izražavanja i neovisnog novinarstva u Bjelorusiji. Okuplja preko 1300 pridruženih novinara, a član je Međunarodne federacije novinara (IFJ) i Europske federacije novinara (EFJ).
Liderka Hongkonga Keri Lam izjavila je danas da zatvaranje dva portala u tom gradu ne oslikava stanje slobode medija u Hongkongu jer su sami doneli odluku o gašenju.

Šef Delegacije EU u Srbiji Emanuele Žiofre kaže u ekskluzivnom intervjuu za N1, povodom zamerki na rad Telekoma i činjenicu o nefer konkurenciji protiv United grupe, koje se pominju u Izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije, da ne želi da komentariše konkretne slučajeve, ali da je "sektor telekomunikacija ključan sektor, gde sva pravila moraju da se poštuju, kao što su pravila konkurencije i dodele državne pomoći". Istakao je da pristup telekomunikacionih mreža treba da bude pod jednakim uslovima za sve.
Sećam se prvog velikog, okruglog stola vlasti i opozicije, uoči prvih višestranačkih izbora, 1991. godine, na temu izbornih uslova. Taj dijalog vodio se u Vladi Srbije, a predvodio ga Dušan Mihajlović, tadašnji potpredsednik vlade, posle ministar unutrašnjih poslova i vrlo uticajan političar na tokove koji su se dešavali. Atmosfera koja je vladala za tim prvi okruglim stolom mogla bi se opisati rečima – demokratija na silu.
Beloruske službe bezbednosti pretresle su domove najmanje sedam novinara, rekli su ti novinari i njihovi urednici, dok režim predsednika Aleksandra Lukašenka nastavlja sa represijom nad svima koji ga kritikuju.
U medijima vlada jednoumlje, a mediji su odraz društva, izjavio je novinar Miša Brkić, koji je primetio da je medija nikad više, a da je medijskog pluralizma nikad manje.
Beloruske vlasti blokirale su vodećim opozicionim medijima pristup mrežama i privele nekoliko novinara.
Novinari su prošle godine radili u otežanim uslovima, njihova bezbjednost je ugrožena, a ključni slučajevi napada na novinare i dalje nisu riješeni. To je ocijenjeno na konferenciji „Sloboda medija: juče, danas, sjutra“ koju je organizovao Sindikat medija Crne Gore u partnerstvu s Građanskom alijansom, uz finansijsku podršku Evropske komisije, Balkanskog fonda za demokratiju i Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu.