19. jan 2015.

Kako ubiti tekst u novinama

kondi-rajsKondoliza Rajs je pod direktnim uputstvima Džordža Buša ubedila „Njujork tajms” da odustane od članka o CIA, tražeći još da joj reporter preda svu dokumentaciju i uništi beleške

Američka vlada ne sme da cenzuriše medije, ali postoje „mekši” pritisci na redakcije: nekadašnja savetnica za nacionalnu bezbednost priznala je da je svojevremeno ubedila „Njujork tajms” da odustane od teksta o CIA i da je još tražila da joj list preda svu dokumentaciju i uništi beleške.

Kondoliza Rajs je u četvrtak u svojstvu svedoka na suđenju bivšem agentu CIA kazala da Bela kuća odgovara medije od nepoželjnih priča tako što urednike uverava da će objavljivanje članka ugroziti sigurnost građana ili tako što poriče tačnost informacija. Rajsova, koja je bila i državna sekretarka, kazala je da ona po nalogu predsednika Džordža Buša primenila obe ove taktike kada je na razgovor pozvala novinara i urednika najcenjenijih novina.Ona je, kako javlja upravo pomenuti dnevnik sa Menhetna, ovo istakla na procesu protiv bivšeg obaveštajca Džefrija Sterlinga, koga tužilaštvo sumnjiči da je državne tajne odao reporteru Džejmsu Rajzenu.

Bliska Bušova saradnica je od Rajzena i urednice dopisništva iz Vašingtona tražila da ne štampaju tekst o propaloj akciji CIA da Iranu podmetne beskorisne planove za izgradnju nuklearnog oružja. Tražila je i da joj predaju svu dokumentaciju koju je novinar dobio od izvora i da Rajzen uništi sve svoje beleške, u čemu nije uspela, ali je ipak nagovorila urednicu Džil Abramson da odustane od članka.

Bliska Bušova saradnica je od Rajzena i urednice dopisništva iz Vašingtona tražila da ne štampaju tekst o propaloj akciji CIA da Iranu podmetne beskorisne planove za izgradnju nuklearnog oružja.

Rajzen je 2003. uz pomoć uzbunjivača u CIA saznao da je propao plan koji je Irancima trebalo da oduzima vreme dok pokušavaju da naprave bombu na osnovu pogrešnih formula. Desna ruka Džordža Buša uspela je da ubedi svetionik američkog žurnalizma da bi obelodanjivanje te priče predstavljalo opasnost po živote Amerikance zbog iranske bombe koja ni do danas, 12 godina kasnije, nije napravljena.

Abramsonova, koja je kasnije postala i glavna urednica, prošle godine je izjavila da se kaje što je tada ubila taj tekst jer je znala da je Rajzenovo istraživanje „čvrsto kao stena”. On je 2006. objavio knjigu u kojoj je tvrdio da su greške u nacrtima bila očigledne, da su Iranci odmah shvatili prevaru i da ih je na to upozorio i ruski naučnik, saradnik CIA, koji je Teheranu doturio dokumentaciju. Tek onda su usledili i novinski tekstovi, ali je bilo jasno da je „Njujork tajms” propustio ekskluzivu.

Ono što je Rajsova tvrdila redakciji jeste da uopšte nije tačno da su Iranci uvideli greške i da bi tek iz novina saznali da su se tri godine zamajavali bezvrednom hrpom papira. Njen argument je bio da američki novinari ne smeju da objave tekst jer će Teheran onda stvarno proizvesti nuklearno oružje, dok je Rajzen sve vreme govorio da su iranski naučnici imali korist od podmetnute američke dokumentacije čim su uvideli „mućkove”.

Pojavljivanje Rajsove privuklo je veliku pažnju jer se od silaska sa vlasti i posvećivanja profesuri na Stenfordu retko pojavljuje u javnosti, ali i zbog toga što je tema slobode izražavanja i pritiska na medije veoma aktuelna otkako su islamski ekstremisti prošle nedelje napali redakciju francuskog nedeljnika koji je objavljivao karikature proroka Muhameda.

Vlada Baraka Obama zahtevala je od medija da u etar ne puštaju dokumentaciju Edvarda Snoudena o masovnom špijuniranju koje sprovodi NSA. Njegov prethodnik je vršio pritisak da se ćuti o tajnom zatvoru na Tajlandu, torturi nad osumnjičenima za terorizam i nezakonitom prisluškivanju, ali su sve ove informacije pre ili kasnije pojavljivale u novinama. Među poslednje vladino „uređivanje” medija spada i odlaganje vesti o bazi američkih bespilotnih letelica u Saudijskoj Arabiji i imenu zemlje gde je dron trebalo da udari po državljaninu SAD.

Rajzena godinama nije uspeo da zaštiti Prvi amandman, koji zabranjuje ograničavanje slobode govora i štampe, kada su ga i Bušova i Obamina administracija primoravale da otkrije ko mu je bio izvor za priču. Tužilaštvo mu je pretilo zatvorom ako ne bude svedočio na suđenju Sterlingu, ali je novinar to uporno odbijao. Tek početkom ove nedelje dočekao je da čuje da država definitivno odustaje od njega kao svedoka.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend