02. dec 2015.

Novinska platforma vraća novac nezadovoljnim čitaocima

Platformi „blendl” pristupili su i najpoznatiji američki listovi „Njujork tajms”, „Vašington post” i „Volstrit džornal” (Video-isečak „blendl”)

Platformi „blendl” pristupili su i najpoznatiji američki listovi „Njujork tajms”, „Vašington post” i „Volstrit džornal” (Video-isečak „blendl”)

Aplikacija „blendl” funkcioniše po principu mikroplaćanja, isto kao digitalni servisi za slušanje muzike, samo što je reč o člancima iz novina

Mobilna aplikacija „blendl” (Blendle) još jedan je primer da sve uspešne poslovne internet ideje izgledaju veoma jednostavno (kao da su svakome mogle da padnu na pamet), a pokazuje i da se u digitalnom biznisu ne mora uvek biti sasvim originalan. „Blendl”, naime, funkcioniše po principu mikroplaćanja, isto kao digitalne platforme za slušanje muzike (poput „spotifaja” ili „ajtjunsa”), samo što nije reč o muzici nego o novinskim tekstovima. Ideju za pokretanje aplikacije dvojica Holanđana dobila su sedeći u kafani uz turu pića.

Uz postojeće modele plaćanja za čitanje novina, aplikacija „blendl” ponudila je novi način gde su korisniku na jednom mestu dostupni tekstovi iz različitih izdanja i gde plaća mali novčani iznos (od devet evrocenti do dva evra) za svaki članak koji želi da čita. Cenu određuju izdavači, a trećina ide u džep osnivača aplikacije. Još jedna posebnost ovog modela jeste mogućnost povraćaja novca ukoliko čitalac nije zadovoljan tekstom. Da bi bile izbegnute zloupotrebe, povraćaj je povezan sa brojem plaćenih članaka – što više korisnik plati, ima i više mogućnosti da traži da mu se pare vrate, ali takav zahtev mora i da obrazloži. Kako navodi jedan od osnivača Aleksandar Kleping, bivši novinar koji je izveštavao o digitalnim tehnologijama, za prvu godinu samo u pet odsto plaćenih tekstova tražen je povraćaj novca. To je uglavnom bio slučaj sa tekstovima iz trač magazina, koji su ocenjeni kao prazni, dok su najčitanije bile analize, mišljenja i intervjui.

KAKO NOVINE DA ZARADE OD INTERNETA

Da bi zaradili od sajtova, pojedini listovi uveli su mesečnu pretplatu, uz besplatan prvi pasus teksta („Fajnenšel tajms” i britanski „Tajms”). Kod drugih se određeni broj tekstova mesečno ne naplaćuje, a kad se ta kvota potroši, čitaoci moraju da plate pretplatu (to radi „Njujork tajms” od 2011). U internet izdanju nemačkog „Bilda” većina sadržaja dostupna je bez naknade, dok čitanje tekstova sa oznakom „Bild plus” košta pet evra mesečno. U britanskom „Gardijanu” svi tekstovi su besplatni.

Aplikacija je posle godinu dana došla do broja od 250.000 registrovanih korisnika u Holandiji, uglavnom mlađih od 35 godina i onih koji ranije nisu plaćali za čitanje novina. Na početku je u njenoj ponudi bilo petnaestak holandskih izdavača, sada ih u toj zemlji i u Nemačkoj ima više od stotinu. Ovoj platformi pristupili su i najpoznatiji američki listovi „Njujork tajms”, „Vašington post” i „Volstrit džornal”.

Pad prihoda od oglašivača, sve češća upotreba programa za blokadu reklama i velika konkurencija društvenih mreža, doveli su izdavače novina u nezavidan finansijski položaj, pa je i ovaj svojevrsni eksperiment bio prilika da vide koliko mogu da zarade od novog modela plaćanja. Uspehu ove aplikacije naruku je išlo i to što većina holandskih novina nerado nudi besplatan pristup internet sadržajima, već uglavnom to naplaćuju.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend