Kako su naveli, „sporni članovi Predloga ZJIM legalizuju povratak državnog vlasništva u medije što je u suprotnosti sa ciljevima i merama Medijske strategije, i sprečavaju stvaranje funkcionalnog, održivog i fer medijskog tržišta zaštićenog od političkog uticaja“.
NUNS je, dodaju, proteklih godina samostalno, kroz Koaliciju za slobodu medija i u saradnji sa drugim partnerskim organizacijama, dao ogroman doprinos u procesu donošenja ključnih medijskih zakona – Zakona o javnom informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima, i nacrti tih zakona nesporno sadrže niz pozitivnih rešenja koja bi trebalo da unaprede medijsku scenu i doprinesu napretku u slobodi izražavanja u našoj zemlji.
„Proces donošenja ovih zakona nije bio lak i često je usporavan zbog neaktivnosti države, ali je na poslednjem sastanku prošlog utorka (17.10.2023.) Vlada Srbije prihvatila većinu zahteva medijske zajednice i time napravila zakonsku osnovu ka uspostavljanju kvalitetnog sistema javnog informisanja i veliki korak u procesu priključivanja Srbije Evropskoj uniji“, navode.
Međutim, dodaju, „dva sporna člana od kojih vlast nije htela da odustane, poništavaju mnoga dobra rešenja i unapređenja koji novi medijski zakoni donose i mogu da budu pogubni za medijsko tržište i slobodu izražavanja“.
„Ponavljamo da je od prve naznake povratka državnog vlasništva u medije, Koalicija za slobodu medija, čiji je NUNS član, oštro i beskompromisno kritikovala tu nameru vlasti i pozivala je da ostane privržena merama i ciljevima iz Medijske strategije, usvojene na sednici Vladi Srbije u januaru 2020. godine“, navodi NUNS.
Pošto se radi o zvaničnom državnom strateškom dokumentu podsetili su na neke od ciljeva, mera i pokazatelja uspeha iz Medijske strategije:
– Posebni cilj 2: Uspostavljeno funkcionalno, održivo i fer medijsko tržište zaštićeno od političkog uticaja;
– Mera 2.3: Smanjen i učinjen transparentnim uticaj države na medijskom tržištu kako bi postojali jednaki tržišni uslovi za sve medije;
– Pokazatelj uspeha 2.3.1: Broj privrednih društava u kojima država ima udeo u osnivačkim pravima kod izdavača medija sveden na nulu.
Kako u najezdi laži i gubitka poverenja u medije osnažiti informisanje u interesu građana i svest o značaju pouzdane vesti
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.