
Foto: Danica Đokić / Slavko Ćuruvija fondacija
Ivana Stevanović iz Fondacije Slavko Ćuruvija kaže da je osnovna tema kojom su se bavili bezbednost novinara.
„S obzirom na alarmantnu situaciju u kojoj novinari danas u Srbiji žive i rade, ali i sve druge teme koje su vezane za ograničavanje slobode medija u zemlji. Zarobljeni mediji nisu tako blisko u teoriji vezani za bezbednost novinara, ali naši zarobljeni mediji služe kao oružje za obračun sa političkim neistomišljenicima“, kaže ona.
Na pitanje šta će ovaj put biti zaključak, jer je prošli ocenio stanje kao „vanredno“, Stevanović kaže da ne zna.
„Verovatno više nema reči, sad je ‘vanredno stanje 2.0’, ne postoji reč koja bi napravila dovoljno veliku gradaciju u odnosu na ono što su prethodne godine našli. Imamo situaciju gde se i policija praktično uključila u fizičke obračune sa novinarima na protestima. Previše slučajeva koji ne dobijaju sudski epilog, nema zaštite ni na terenu, a ni kasnije u pravosudnom sistemu, to zastrašuje. Oko polovine slučajeva koje je tužilaštvo oformilo u prošloj godini, naložilo policiji da istraži, policija je odbila. Opšti raspad sistema kome prisustvujemo, gde ne postoji institucija koja štiti novinare i građane“, kaže ona.
Njen utisak je da „polako raste svest u evropskim institucijama i zemljama da se ovde nešto dramatično dešava“.
Navela je i brojne verbalne napade državnih funkcionera na novinare.
„Nema kočnice, mislim da je deo razloga zašto misija danas drži konferenciju za medije na mestu ubistva Slavka Ćuruvije, to jedno prepoznavanje da se nalazimo u atmosferi koja vrlo počinje da podseća na atmosferu koja je prethodila njegovom ubistvu. Slavko Čuruvija je prošao kroz nešto što bismo danas zvali ekstremni SLAPP slučaj. Trenutno imamo četiri aktivna procesa gde se traži zatvor za novinare zbog njihovog izveštavanja, retorika koja se koristi protiv novinara možda čak i premašuje retoriku koja je korišćena protiv Slavka Ćuruvije, postavljanje pitanje se zove najtežim krivičnim delima, to su vrlo ozbiljne stvari. Nadam se da cela ta atmosfera neće rezultirati onim čime je rezultirala kad je Slavko Ćuruvija bio u pitanju, a bojim se, ako se nešto ne preduzme, da idemo u tom pravcu“, navodi ona.
Prema njenim rečima, „opšta reč je postala nazadovanje“.
„Srbija nazaduje, u prethodnih godinu i po dana se toliko desilo belodano dokazivih stvari na polju razaranja državnog sistema, ono malo vladavine prava što smo imali, da to više ne može da se krije i da ne može spinovima vlasti da se prekrije. Decenijama traje nazadovanje, iz godine u godinu smo imali pad i na medijskim i drugim slobodama, a sada je to postalo belodano na način koji ne može da se krije, ali mehanizmi su postojali i ranije, samo su korišćeni na nižoj lestvici“, kaže ona.
Žene koje su progovorile o seksualnom zlostavljanju: Kakve posledice ostavljaju senzacionalističko izveštavanje i javni sudski postupak?
Grozev: Vrednost FSB izveštaja o zvučnom oružju je nula, duboko je uvredljiv za svakog ko kritički razmišlja
Bezdušna ružičasta jutra: Televizije se naslađuju brutalnostima koje mame gledaoce - REM ih još hvali
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.