Koluvija, kome se i dalje sudi da je šef kriminalne grupe koja je na imanju „Jovanjica” proizvela više od tonu i po marihuane, podneo je 2021. godine dve tužbe protiv KRIK-a. U tužbama je tvrdio da je KRIK, time što ga je u tekstovima nazvao „optuženim narko-bosom“ prekršio pretpostavku nevinosti, naneo mu duševnu bol i povredio čast i ugled.
Jedan od tih postupaka već je završen u Koluvijinu korist i KRIK čeka odluku o ustavnoj žalbi kako bi mogao da se obrati Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Nedavno je u drugom postupku doneta prvostepena presuda u Koluvijinu korist.
Sudija Ana V. Milošević u presudi je navela da izraz „optuženi narko-bos“, bez obzira na reč „optuženi“ ispred, kod čitaoca stvara utisak da je Koluvija kriv pre pravnosnažne presude.
Sudija nije uvažila objašnjenje urednika KRIK-a Stevana Dojčinovića koji je na suđenju rekao da novinari u tekstovima ne mogu da koriste dugačke i nerazumljive i pravne formulacije, već koriste kolokvijalne izraze kojima čitaocima jasno objašnjavaju njihovo značenje. Formulaciju „optuženi narko-bos“, kako je rekao, koriste vodeći svetski mediji Vašington post, Gardijan, Rojters, a slične opise za Koluviju koristili su i režimski tabloidi i državni funkcioneri – koje Koluvija, prema javno dostupnim informacijama, nije tužio.
Sudija Milošević u potpunosti je prihvatila Koluvijin iskaz.
On je, podsetimo, na sudu rekao da je imao neprijatnosti zbog KRIK-ovih vesti, da nije mogao da dobije kredit u banci i da su ljudi počeli da ga izbegavaju. Rekao je i da je sve te neprijatnosti počeo da oseća nekoliko meseci nakon izlaska iz pritvora – što je mesecima pre nego što je KRIK i objavio vesti zbog kojih nas je tužio. Ovo sudija nije primetila niti konstatovala u presudi.
Drugi izrazi koje je Koluvija takođe naveo kao sporne, poput toga da je reč o „plantaži marihuane” i falsifikovanoj policijskoj legitimaciji za sudiju Milošević nisu problematični jer se, kako je navela, radi o informacijama iz optužnice koje su potkrepljene veštačenjima i iskazima svedoka.
Sudija Milošević odredila je da KRIK Koluviji treba da plati 210.000 dinara – 30.000 dinara za svaki tekst iz tužbe. U presudi, međutim, nije objasnila kako je ista fraza, upotrebljena u sedam različitih tekstova različitog konteksta, svaki put na isti način povredila Koluvijino dostojanstvo.
KRIK se na presudu žalio prošle nedelje Apelacionom sudu u Beogradu.
Koluvijin „SLAPP“ KRIK-u
Ovo je jedan od tri postupka koji su se vodili po Koluvijinim tužbama protiv KRIK-a.
Prvi je pravosnažno okončan 2024. godine – u Koluvijinu korist. KRIK se na tu presudu žalio Ustavnom sudu, a planira i da, ukoliko bude potrebno, pokrene postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
Treća tužba odnosi se na istraživački tekst o ranijoj sumnji da je Koluvija bio umešan u uzgajanje marihuane pre „Jovanjice“. Ovaj tekst KRIK je objavio uprkos tome što je Koluvija dobio tužbu protiv redakcije.
Prve tužbe Koluvija je podneo neposredno po izlasku iz pritvora, u periodu kada je uz podršku vlasti počeo javni obračun sa novinarima koji su pisali o slučaju i policajcima koji su vodili istragu u slučaju „Jovanjica“. U postupcima ga je zastupao Vladimir Đukanović, advokat i istaknuti član Srpske napredne stranke, koji je u tom periodu bio i član tela koja učestvuju u izboru sudija i tužilaca.
KRIK, kao i brojna domaća i međunarodna novinarska udruženja, smatra da se radi o SLAPP tužbama – strateškim tužbama protiv učešća javnosti, čiji je cilj finansijsko iscrpljivanje redakcije i zastrašivanje novinara da prestanu da izveštavaju o „Jovanjici“, jednom od najvećih slučajeva organizovanog kriminala u Srbiji.
Protiv novinara KRIK-a ove redakcije trenutno se vodi još 13 postupaka. Redakciju su, sem navedenih, tužili i sudija Apelacionog suda u Beogradu Dušanka Đorđević, bivša ministarka poljoprivrede Jelena Tansković, kontroverzni biznismen Bogoljub Karić, biznismen sa kriminalnim vezama Stanko Subotić, kum predsednika države Aleksandra Vučića Nikola Petrović i drugi.
Žene koje su progovorile o seksualnom zlostavljanju: Kakve posledice ostavljaju senzacionalističko izveštavanje i javni sudski postupak?
Kako u najezdi laži i gubitka poverenja u medije osnažiti informisanje u interesu građana i svest o značaju pouzdane vesti
Red propagande, red rijalitija: REM pokušava da izbaci obavezu prikazivanja dečjeg, obrazovnog i kulturnog programa
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.