01. nov 2016.

Kljajić: Hrabrost da ne bude epitet, već uslov da radimo

Sanja_Kljajic_RTV_Cenzolovka_P.GunjicNovinarska hrabrost ne sme da bude epitet i ne bi trebalo da bude nešto za šta ćemo dobijati nagrade, već uslov da se bavimo ovim poslom i jedini mogući način, kaže novinarka Sanja Kljajić, koja je nedavno dobla nagradu „Dušan Bogavac“ za etiku i hrabrost

Ona smatra da novinari imaju veliku odgovornost, a da u istom rangu sa novinarskom hrabrošću stoji i etika

„Jer ono što mi možemo da uradimo javnom rečju je da nekom možemo da pomognemo da reši problem ili da ga „zakopamo“. Odgovornost prema društvu da bi izgledalo bolje je ogromna“, kaže ona.

Na pitanje da li joj se čini da su neki novinari „svedeni samo na to da drže diktafon“, ona kaže da joj se čini da jesu i da se to moglo videti na primeru RTV-a.

„Kolege nisu osetile ni ličnu potrebu da nas podrže ni s kolegijalne, ni s ljudske strane, nisu osetile ni odgovornost, jer mi se nismo borili za pozicije već za javni servis. Ako smo mogli da učinimo korak i da izađemo i rizikujemo svoje pozicje, očekivali smo barem podršku. Ta podrška je došla samo od medija iz neprofitnog sektora, N1 i Danasa“, kaže ona.

Sanja Klajić smatra da u medijima postoji propaganda i da su se na RTV suočavali sa pritiscima.

„Nedavno smo dobili istraživanje koje je pokazalo sve ono što smo mi pretpostavljali i upozoravali u smislu sadržaja RTV, koliko je smanjen žanrovski diverzitet, povećan broj pseudo događaja, broj izveštavanja sa događaja koje organizuje izvršna vlast, nema medijske inicijative. Mi smo davali prostor vladajućoj eliti, ali smo ostavljali i prostor za probleme građana, dnevnik je postao čitački, broj događaja izvršne vlasti sa kojih RTV izveštava je porastao sa 17 na 33 odsto. Promene su pretrpele i gradske hronike, u njima nema tematskih priloga o komunalnim problemima“, kaže Kljajić i dodaje da mediji moraju da budu nezavisni i da se bore da bude tako.

Komentarišući slučaj pronađenog oružja u blizini porodične kuće premijera Aleksandra Vučića, ona kaže da bi institucije „morale što šta da znaju“ i da nas štite u mnogim situacijama, a ne samo kada su državni udari u pitanju.

„Slučaj jeste zastrašujuć ako dolazimo u situaciju da nam je ugrožen premijer, ako je pitanje da li premijer veruje službama, kako onda mi da im verujemo. Nažalost, ovo nije jedini slučaj koji neće biti rešen, imamo istrage koje traju predugo, to je bio slučaj sa nekoliko pokušaja državnog udara, sa Savamalom, pretpostavljam da će tako i sa ovim slučajem“.

Što se tiče slučaja rušenja u Savamali, Sanja Kljajić kaže da se prebacuje lopta na Tužilaštvo, ali dodaje da je Tužilaštvo tako konstituisano da je pod uticajem vlasti, tako da je pitanje „da li samo pokušavaju da prenesu odgovornost kako im ne bismo postavljali pitanja“.

„To je poraz za društvo i građane koji institucijama više ne veruju. Protesti jesu manji, ali mi novinari ne smemo da dozvolimo da se to zaboravi, moramo da postavljamo pitanja na konferencijama čak i kada to nije tema, jer ovo nije mali slučaj“.

Smatra da protesti ne bi bili tako supešni da su ih organizovali političari i da je u tome kapacitet organizacije „Ne da(vi)mo Beograd“. Na pitanje da li tu organizaciju vidi i u politici kaže da je to treba njih pitati, ali da bi bilo dobro jer bismo imali novu političku snagu.

Govoreći o odnosima Srbije i SAD i odgovoru ministra policije Nebojše Stefanovića ambasadoru SAD Kajlu Skatu, ona je istakla da joj Stefanovićev komentar deluje vrlo „dečački“.

„Na delu je nepoznavanje diplomatije, tako se ne razgovara, argumenti Stefanovića su vrlo dečački, jer ne možete da potegnete argument o kakvoj demokratiji vi pričate, ubijali ste ljude druge rase, to može da kaže neko ko je drugi razred. Skat je postavio ključno pitanje o Savamali, na koje već pola godine ne dobijamo odgovor“.

Što se tiče odnosa Srbije i EU, Sanja Kljajić kaže da u izjavama vidi blagi zaokret ka Rusiji i dodaje da bi odnos sa EU trebalo da iskoristimo za unutrašnje uređenje.

„Ja priželjkujem veći pritisak EU, pitanje je kakve rezultate može da donese, da li ćemo opet doći u situaciju da budemo izolovana država ili ćemo da budemo moderno demokratsko društvo, da li je to ideal koji ova vlast sledi. Poglavlja mogu biti šansa da uredimo sistem u kome živimo, iako imamo zakone koji su dobro napisani, nemamo sistem u kome to funkcioniše“, zaključuje ona.

 Foto: Cenzolovka 

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend