Svi štampani mediji, osim listova „Politike“ i „Danasa“, osvanuli su sa vešću da je od sindroma iznenadne smrti u snu preminuo troipogodišnji Dejan, sin poznatog glumca Srđana Žike Todorovića i unuk još poznatijeg dramskog umetnika Bore Todorovića.
U prvim informacijama, kada je samo bilo potvrđeno da je nesrećno dete preminulo, po portalima se spekulisalo da je smrt nastupila usled trovanja, pa je nesrećna majka Ana dala izjavu u kojoj je to demantovala, opisujući kako je bezuspešno pokušavala da probudi iz popodnevnog spavanja svog dečaka.
Paparaci su dežurali ispred njihove stambene zgrade, videlo se uplakano lice nesrećne majke i lovio se na prozoru stana „izgubljeni“ pogled oca, a vrhunac beščašća i lažnog saučešća je bio kad je voditeljka Pinka plačnim glasom čitala izjavu majke nesrećnog dečaka.
Nezavisno udruženje novinara Srbije juče je najoštrije osudilo kršenje profesionalnih standarda, etičkih načela, pa i odsustvo elementarne ljudske empatije u izveštavanju medija o porodičnoj tragediji glumca Srđana Todorovića.
„Više dnevnih listova i onlajn portala je od smrti jednog deteta napravilo medijski spektakl u kojem su sebi dozvolili sve: od neprofesionalnog i nehumanog ataka na svaki segment privatnosti porodice Todorović, do bezobzirnog ignorisanja njihovog dostojanstva i ljudskih prava“, navelo je Udruženje u saopštenju.
Ponovo se otvorilo večita dilema o pravu na privatnost javnih ličnosti. Činjenica je da je ono donekle ograničeno, ali ne u ovakvim tragičnim događajima za roditelje i porodicu.
Šta je sindrom iznenadne smrti
Rezultati obdukcije još zvanično nisu potvrđeni, ali su mediji naveli da je dečak preminio usled sindroma iznenadne smrti, što je potvrdila i njegova majka. Ovaj pojam je za većinu ljudi nepoznat, pa je na sajtu Dečje univerzitetske klinike u Tiršovoj dato objašnjenje dr Snežane Rsovac.
Sindrom pogađa decu koja su prethodno bila zdrava, bez kliničke slike ili simptoma neke konkretne bolesti.
Češće se javlja kod dečaka, u zimskom periodu, kod dece koju ne doje, najčešće u uzrastu od četvrtog do šestog meseca života. Dešava se i kod dece starije od godinu dana, takođe najčešće u snu.
Smatra se da je ovakva smrt posledica više faktora, a u svetu trenutno postoji veliki broj istraživanja uzroka, jer i pored svih raspoloživih dijagnostičkih mogućnosti, uzrok često ostane nerazjašnjen. Ispitivanja idu u pravcu respiratornih i poremećaja centralnog nervnog sistema, centra za kontrolu budnog stanja, poremećaje srčanog ritma.
Prevencija za iznenadnu smrt odojčeta predstavlja niz mera: spavanje na leđima, dojenje jer su deca koja sisaju budnija, tvrda osnova kreveta, spavanje u sopstvenom krevetu ili kolevci, nekorišćenje prekrivača, nekorišćenje cucle, održavanje temperature u prostoriji između 18 i 22 stepena, korišćenje bebi alarma. Prevencija kod starije dece je režim spavanja i ishrane koji podrazumeva da dete ne leže odmah posle obroka, prijavljivanje pedijatru težeg buđenja i sličnih simptoma koji su nažalost nekada neprepoznatljivi i nespecifični.
Prema statistici, na 100.000 živorođene dece od sindroma iznenadne smrti premine u proseku 38,7 mališana.
Novi rijaliti na Pinku pred presudu za ubistvo Slavka Ćuruvije: Ponižavanje žrtve i relativizacija tragedije novinara koga je ubila država
Tabloidi brišu tekstove u kojima blate studente zato što moraju da dokažu da su tačni da im ne ugase portale
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.