To pitanje sekira branitelje demokratije barem od 2016. i izbora za predsednika SAD. I novogodišnja konferencija za novinare francuskog predsednika Emanuela Makrona ispred Jelisejske palate dala je svoj odgovor.
Makronov cilj, izgleda, jeste da se zakonom obuzdaju „lažne vesti“. On je obećao da će do kraja godine predložiti zakon protiv onih koji šire dezinformacije tokom svakog izbornog perioda. Francuska ionako ima represivni zakon koji zabranjuje objavljivanje ili emitovanje dezinformacija. Na osnovu Člana 27 famoznog Zakona o štampi iz 1881. širenje lažnih informacija „bilo kojim sredstvima“ kažnjava se novčanom kaznom od 45.000 evra.
Zakon o štampi, međutim, odnosi se samo na informacije koje „remete javni mir“ koji je vrlo teško definisati, a kamoli dokazati. Još jedan zakon, deo izbornog zakonika, predviđa kaznu zatvora od godinu dana i novčanu kaznu od 15.000 evra za onoga ko koristi lažne informacije ili „druge prevarantske manevre“ da ukrade glasove. Ali, ova odredba se prvenstveno odnosi na slučajeve izborne prevare.
Ceo tekst pročitajte na sajtu lista „Danas“.
Novinarki KRIK-a otet telefon kojim je slikala Vučićevog sina u društvu huligana, policija se povukla
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.