
Foto: Cenzolovka
Na debati „Mediji i demokratija – Borba protiv lažnih vesti“, Čečen je rekao da je zapanjujuće što je javnosti „prestalo da bude zapanjujuće“ to što rade tabloidi, ali je dodao da se posledice toga u vreme pandemije mogu brojati „u ljudskim životima“.
On je naveo da je na naslovnim stranama tabloida u Srbiji objavljeno više od 260 „ratova“.
Čečen je naglasio da u Srbiji postoji „glad“ ljudi za kredibilnim informisanjem.
„Dok mi nudimo kredibilne informacije, a ima nekih ljudi koji ih žele, ima nade“, istakao je on.
Novinarka portala Raskrikavanje Vesna Radojević izjavila je da su u vreme pandemije mediji učestvovali u dezinformisanju javnosti, a da je pandemija u Srbiju donela i cirkulisane lažne vesti deljene putem aplikacije za dopisivanje.
„Korona virus je bila tema zbog koje su se ljudi plašili i nisu se libili da šeruju (dele) neke takve vesti“, rekla je Radojević.
Navela je da istraživački portali nisu uspeli da se izbore sa medijskom situacijom nastalom u vreme pandemije.
„Bili smo jedina zemlja u regionu koja je nabavila vakcine, ali je onda izostala promocija vakcinacije od vlasti i onda su društvene mreže dovele do ovakve situacije“, dodala je ona.
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Ljubljani Marko Milosavljević ocenio je da je odnos prema novinarima u Srbiji i Sloveniji sličan, da se oni dele na PR i kritičke medije, koji se proglašavaju za „neprijatelje“.
On je rekao da se u Centralnoj Evropi kritički mediji odmah obeležavaju kao „fejk njuz“ (lažne vesti), ili kao medij koji „ima nešto protiv vlade“.
Govoreći o situaciji u Sloveniji, Milosavljević je kazao da je aktuelna vlast i pre preuzimanja vlasti obeležavala medije kao „fejk njuz“, a da se to odrazilo i na pandemiju.
„Sada su vlastima mediji krivi i za lošu stopu vakcinacije, ali zaboravljaju da su pet godina medije nazivali ‘fejk njuz’ medijima, da su ‘komunjare’ i u vlasništvu stranaca“, dodao je on.
Panel je održan u okviru konferencije „Move.Link.Engage: Građani uhvaćeni na delu – Druga strana priče“, koju organizuje Beogradska otvorena škola.
Žene koje su progovorile o seksualnom zlostavljanju: Kakve posledice ostavljaju senzacionalističko izveštavanje i javni sudski postupak?
Tabloidi brišu tekstove u kojima blate studente zato što moraju da dokažu da su tačni da im ne ugase portale
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.