30. nov 2022.

I dalje bez naznaka kada će se dodeliti peta frekvencija

Pojedini članovi Saveta REM-a reagovali su danas na tekst “REM probio rok za dodelu pete nacionalne frekvencije”, navodeći da ne postoji zakonski rok za njenu dodelu. Međutim, u našem tekstu se ni ne pominje “zakonski” rok, već je jasno naznačeno da je probijen rok koji je definisan javnim konkursom za dodelu frekvencije a po kojem je, u konkretnom slučaju, on probijen 26. novembra.

Foto: Danica Đokić / Cenzolovka

Da bi neka televizija dobila dozvolu za nacionalnu pokrivenost potrebno je da dobije bar pet glasova od devet članova Saveta REM. U 2013. godini dozvola za petu frekvenciju nije dodeljena jer, nakon što je dva puta raspisan konkurs, nijedna televizija nije dobila neophodnu većinu glasova.

Predstavnici stručne javnosti sa kojima smo razgovarali skeptični su po pitanju toga da će ovaj put REM dodeliti famoznu petu frekvenciju, s obzirom na navedeni istorijat, ali i činjenicu da sednica Saveta REM-a na kojoj treba da se o ovome odlučuje – nije ni na vidiku.

Predsednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Olivera Zekić izjavila je danas da po Zakonu o upravnom postupku ne postoji rok za rešavanje predmeta o dodeli pete dozvole za televizijsku frekvenciju s nacionalnom pokrivenošću.

Zekić je agenciji Beta kazala da REM nije probio rokove konkursa za petu televizijsku frekvenciju, pritom se pozivajući na zakon, ali ne i na odredbe javnog konkursa,

„Sada su na dnevnom redu REM-a sednice na kojima će se odlučivati o dodeli radijskih frekvencija i dozvola za beogradske televizije. O petoj nacionalnoj frekvenciji članovi Saveta REM-a odlučiće naknadno“, navela je Zekić.

Članica Saveta REM-a Višnja Aranđelović izjavila je, pak, da očekuje da će odluka koja će televizija dobiti petu frekvenciju biti doneta do kraja godine.

Zoran Gavrilović, istraživač BIRODI-a, kaže za Danas da što se tiče REM-a, sve što rade se može svesti na jednu reč, a to je decizionizam.

– Sve je politički obojeno od prvog konkursa, uključujući određivanje broja televizija koje treba da dobiju naconalnu frekvenciju, gde je taj broj imajući u vidu održivost medija i medijski budžet mogao da bude manji, do evaluacije kandidata, a sada i odluke kada će da objave odluku da li će i kome dati preostalu frekvenciju. Cilj svega toga je da se javnost izmoždi i da više nikome ta tema, koja je od suštinskog značaj, ne bude bitna – smatra Gavrilović.

On dodaje da sva relevanta istraživanja jasno pokazuju da u Srbiji ne postoji medijski diverzitet i da je potrebno da se on uspostavi “kako bismo imali demokratsko društvo, slobodne izbore i na kraju poštovao član 51 Ustava Srbije”.

Podsetimo, za petu nacionalnu frekvenciju konkurisale su samo četiri televizije – Nova S, Kurir, Kopernikus i BK. Svega par meseci ranije čak 14 televizija konkurisale su za nacionalnu pokrivenost, a u toj „trci“ pobedile su televizije Pink, Hepi, B92 i Prva. Tada su, sem dobitnika, konkurisale i TV Tanjug, Kurir TV, Kopernikus, TV K1, TV2, Vesti, BK i Una, Nova S i Pink sa kanalom Vesti.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend