13. feb 2023.

Izveštaj koji RTS krije: Vaše pravo da platite sve

Rukovodstvo Radio-televizije Srbije krije od javnosti zapisnik sa devete sednice Upravnog odbora iz juna prošle godine u kom se iznose zaključci jedinog istraživanja o trošenju novca javnog servisa koje je ovaj odbor sproveo, saznaje Pištaljka. Ova sednica je najvećim delom bila posvećena problemu angažovanja privatnih produkcijskih firmi za proizvodnju programskog sadržaja koji RTS može samostalno da proizvodi, a zapisnik sa nje dostupnim javnosti nije učinio ni Upravni odbor, na čiju inicijativu je istraživanje urađeno. Zadatak Upravnog odbora je da štiti javni interes u javnom medijskom servisu Srbije.

Foto: Cenzolovka

Iz dokumenata do kojih je Pištaljka došla vidi se da je najskuplja emisija na RTS-u kviz u privatnoj produkciji za koji se godišnje izdvaja 55 puta više novca nego za dve najgledanije emisije koje se rade u produkciji RTS-a.

Tako se u zapisniku sa ove sednice do kog je Pištaljka došla nezvaničnim putem, navodi da UO zaključuje da se privatnim firmama plaća za proizvodnju sadržaja iako RTS već ima plaćenu tehniku i ljudstvo da program proizvodi samostalno. Posebno se ističe da u pojedinim projektima privatnih firmi učestvuju i zaposleni RTS-a i da je time „omogućen sukob interesa” koji im odobrava isključivo generalni direktor javnog servisa Dragan Bujošević.

Dragan Bujošević (snimak ekrana, RTS)

U do sada skrivanom zapisniku navodi se i tvrdnja Biljane Carević, direktorke Poslovne jedinice Produkcija, koja broji 688 zaposlenih, da „RTS apsolutno poseduje infrastrukturu za realizaciju svih navedenih projekata“, kao i da „od PJ Produkcija nije zahtevano da uradi analize isplativosti ili projekciju troškova za pomenute projekte“.

Zanimljivo je da se u istom dokumentu upravo Upravni odbor jednoglasno saglasio sa realizacijom još jednog ugovora sa privatnom produkcijskom kućom za proizvodnju serije „Pupin”. Ovu seriju radi „Atena”, firma u vlasništvu Anete Ivanović, inače urednice jedne od najgledanijih emisija na RTS-u – „Šarenice”. Odobreni budžet za ovu seriju je 1.500.000 evra. Aneta Ivanović, nekada Mihajlović, deo karijere provela je i u produkcijskoj kući Srđana Šapera „Adrenalin”, a kada ju je napustila osnovala je sopstvenu produkciju.

Bujošević: Predsednik UO u sukobu interesa

Foto: Medija centar Beograd

Dokumenta koja je Pištaljka dobila pokazuju da se u kontrolu troškova RTS-a Upravni odbor upustio nakon sukoba predsednika UO Branislava Klanščeka i generalnog direktora Dragana Bujoševića oko otkupa stranih filmova. Bujošević u svom odgovoru na izveštaj UO navodi da je Klanšček tražio da se od firme „MCF Megakom film” Igora Stankovića otkupe filmovi u vrednosti najpre milion evra, a kasnije 850.000 evra, ali da Bujošević ni na niži iznos nije pristao.

Na kritike UO o sukobu interesa zaposlenih RTS-a koji su angažovani u emisijama privatnih produkcija, Bujošević je odgovorio da je RTS dao novac i za festival čiji je umetnički direktor Branislav Klanšček: „Zanima me šta bi predsednik UO i ja odgovorili kada bi nas neko upitao da li je sukob interesa što je RTS potrošio oko 50.000 evra za Beogradsko proleće, čiji je umetnički direktor predsednik UO”.

Igor Stanković je i direktor „MTS dvorane” u kojoj je održano „Beogradsko proleće”.

Pre više od deset godina, Savet za borbu protiv korupcije upozorio je da se preko firmi Srđana Šapera „izvlači“ novac RTS-a. U izveštaju iz 2011. godine Vladin Savet za borbu protiv korupcije – čija je predsednica bila Verica Barać – naveo je da su ovi poslovi sporni jer je Šaper bio „neformalni savetnik” predsednika Republike Borisa Tadića i „doskorašnji član predsedništva Demokratske stranke“. Izveštaj Saveta nije zaustavio sporne Šaperove poslove sa javnim servisom, naprotiv. Njegove firme nastavile su da posluju sa RTS-om i posle promene menadžmenta ove kuće, a i vlasti u Srbiji. Danas „Adrenalin” producira kviz „Potera” koji vodi Jovan Memedović, stalno zaposlen na RTS-u.

Generalni direktor Radio-televizije Srbije Dragan Bujošević odgovorio je na primedbe Upravnog odbora, ali ne na pomenutoj sednici, već šest meseci kasnije. U pismu generalnog direktora, koje nije dostupno javnosti, a koje je Pištaljka takođe dobila nezvaničnim putem, priznaje se da je aktuelno rukovodstvo dogovorilo makar sedam emisija sa privatnim produkcijama, da je nasledilo pet od bivšeg rukovodstva i da je skoro 100 odsto serijskog programa povereno privatnim produkcijama. Angažovanje privatnih produkcija direktor RTS-a pravda time da je to „jeftinije i brže”.

Bujošević ovu svoju tvrdnju potkrepljuje primerom dokumentarno-igranog filma „Koridor“ koji je, kako tvrdi, sniman oko 40 dana. „Naš kamerman, tonac… napustiće snimanje kada mu istekne smena, zahtevaće pauze koje mu garantuje kolektivni ugovor, vlasnik izvršne produkcije nema te probleme, radi se 12 i više sati, ako treba i bez odmora“, piše Bujošević

Film „Koridor 92“ autorke Slađane Zarić o proboju posavskog koridora tokom rata u Bosni i Hercegovini urađen je u koprodukciji RTS-a, Radio-televizije Republike Srpske i „Zastava filma“, a u snimanju su učestvovali pripadnici Vojske Srbije i korišćena je vojna oprema, uključujući tenkove. „Navodio sam drastični primer „Koridora“, dokumentarno-igranog filma od 50 minuta koji je sniman oko 40 dana. Izvršne produkcije epizodu igranu seriju rade za pet do sedam dana, a epizoda igrano-dokumentarnog serijala „Srce zločina“ rađena je četiri do sedam dana. Oni za sedam mi za 40 dana, skoro šest puta duže. A svaki dan snimanja košta”, napisao je Bujošević u pismu Upravnom odboru RTS-a.

Generalni direktor nije objasnio kako bi spoljna produkcija snimila film kao što je „Koridor 92“ i obezbedila statiste, minobacače, kasarne i tenkove, što su za ovaj film obezbedili „Zastava film“ i Vojska Srbije.

Za održavanje RTS planete preko 600.000 evra

Podaci o planiranim troškovima pokazuju da se za održavanje platforme „RTS planeta“ izdvaja 610.000 evra godišnje. S druge strane, troškovi sajta RTS-a se evidentiraju kao deo varijabilnih troškova informativnog programa i za 2023. godinu iznose ukupno 411.500 evra. U okviru tih troškova najviše novca odlazi na honorare – 200.000 evra, od čega polovina za honorare za podsajt „OKO“.

Bujošević u pismu poredi i cene nekoliko emisija zabavnog programa u produkciji RTS-a i u privatnoj produkciji. Tako se u pismu direktora RTS-a navodi da bi, na primer, emisija „Moja dedovina” u produkciji javnog servisa koštala 18.110 evra, a da u produkciji privatne firme to košta 15.348 evra. Na sajtu firme „Serbika medija”, koja je producent „Moje dedovine“, navodi se da su oni osmislili ovu emisiju, dok se na odjavnoj špici kao autor emisije potpisuje novinar RTS-a Milan Popović. Vlasnik i direktor „Serbika medije” Marko Đorđević kolega je Milana Popovića sa privatnog Fakulteta savremenih umetnosti.

U planovima troškova za 2023. godinu koje je usvojio Upravni odbor, što je još jedan dokument do kog je Pištaljka došla nezvaničnim putem, za ovu emisiju predviđeno je 294.000 evra, što bi po epizodi iznosilo 24.500 evra – značajno više od Bujoševićeve računice.

U planirane budžete emisija nisu uračunate redovne plate koje RTS izdvaja za svoje zaposlene, a koji paralelno učestvuju na privatnim projektima.

U planovima troškova Zabavne redakcije navodi se da se od 20 planiranih emisija, 13 realizuje pomoću privatnih firmi, šest samostalno, a za jednu emisiju se već drugu godinu zaredom izdvaja novac iako emisija do danas nije realizovana. U 2023. godini za pomenutu nepostojeću dnevnu zabavnu emisiju planirano je – 200.000 evra.

Serijali „Na večeri kod” i „Kuhinja mog kraja” budžetirani su zajedno na 720.000 evra godišnje. Obe emisije realizuje firma „Fruitworks” pevača, glumca i voditelja Miroslava Mikija Perića. Ova firma je i 2019. godine pravila emisiju „Igraj za zavičaj” koju je, kako se navodi u odjavnoj špici, pomoglo i Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu.

Više od 707.000 evra se ukupno izdvaja za dve emisije firme „Top manifest” Darka Popovića – „Svadba iz mog kraja” i „Novi početak”. Emisija „Novi početak” realizuje se uz pomoć Ministarstva za brigu o selu i promoviše projekat besplatne dodele kuća na selu mladim bračnim parovima. I ovu emisiju vodi zaposlena na RTS-u, voditeljka „Slagalice” Marija Veljković. Darko Popović je, inače producent i autor više emisija na TV Pink, kao što su „Paparaco lov“, „DNK“ i „Brak na neviđeno“.

U produkciji firme „Monte video” proizvodi se i popularna emisija „Sasvim prirodno”, čiji je autor Jovan Memedović. Trošak RTS-a u 2023. za ovu emisiju biće 148.260 evra.

Emisija „TV lica”, čiji je autor i voditelj Tanja Peternek nastaje u saradnji sa firmom „Kreativni studio Cepter”. Planirani budžet za „TV lica” u ovoj godini je 108.780 evra.

Za iste projekte država daje novac i preko Filmskog centra Srbije i kroz RTS

RTS novac izdvaja i za serije koje su već prikazivane kao filmovi. Tako je javni servis za seriju „Vera”, koju je kao film Filmski centar Srbije 2020. godine podržao sa 27 miliona dinara (230.000 evra), prošle godine budžetirao iznos od 2.122.645 evra. Takođe, FCS je dodelio 30 miliona dinara (256.000 evra) za realizaciju filma „Djeca Kozare”, dok je za istoimenu seriju u ovoj godini RTS izdvojio 1.560.000 evra. Seriju producira „Minakord” u vlasništvu pevača Željka Joksimovića.

Najgledanije emisije po izveštaju o radu javnog servisa za 2021. godinu su, ipak, one u njihovoj sopstvenoj proizvodnji – „Šarenica”, kviz „Slagalica”, „Beogradska hronika” i „Jutarnji program”. Za „Šarenicu” i „Slagalicu se izdvaja podjednako novca, po 190.000 evra, a za „Beogradsku hroniku” i „Jutarnji program” zajedno svega 15.000 evra godišnje.

Uprkos tome što u programu poslovanja javnog servisa piše da je „Slagalica” najgledanija emisija u konkurenciji svih TV stanica i da to „ohrabruje RTS da osmisli i proizvede emisije sličnog tipa”, budžeti pokazuju da se za kvizove rađene po stranim licencama u produkciji privatnih firmi, a koje vode RTS-ova TV lica, izdvaja daleko više novca.

Tako, trošak za kviz „Stigni me ako znaš” u 2023. godini iznosi 825.812 evra. Kviz vodi još jedna voditeljka „Slagalice” Kristina Radenković, a producira firma Aleksandra Babića „Filming”. U pismu generalnog direktora Upravnom odboru navodi se da RTS nema licencu za ovu, inače najskuplju, emisiju na RTS-u. „Kvizovi „Potera“, „Stigni me ako znaš“ i „Ja volim Srbiju“ su licence, i niko nema nameru da nam ih proda”, navodi se u odgovoru Dragana Bujoševića Upravnom odboru.

Iz pomenutog istraživanja nije jasno ni po kom kriterijumu se biraju skupe emisije iz privatnih produkcija. Ovi programi se ne biraju na tenderima, već kako tvrdi direktor programa Vladan Čkrkić, a piše u zapisniku sa devete sednice, kroz direktne pregovore sa producentom ili distributerom. „Po pitanju obezbeđivanja da ugovorena cena ne bude veća od uporedive tržišne cene, u praksi se obezbeđuje kroz naša prethodna iskustva ranijih ugovora koje smo zaključili sa istim producentom“, piše u dokumentu.

Tako kvizovi „Potera” i „Ja volim Srbiju” koštaju svaki po preko 700.000 evra, a glavni akteri su zaposleni javnog servisa Jovan Memedović (Potera) i Dragana Kosjerina (Ja volim Srbiju). Za „Poteru” čak i Bujošević priznaje da bi bila jeftinija u sopstvenoj produkciji. Ovu emisiju realizuje produkcijska kuća „Adrenalin” u vlasništvu firme „Two rivers” Srđana Šapera.

„Ja volim Srbiju” proizvodi firma „Emotion” u vlasništvu kompanije „IMGS” Gorana Stamenkovića. I ova firma se zajedno sa Šaperovim firmama pominje u Izveštaju o korupciji u medijima Verice Barać iz 2011. godine jer je udeo u njenom vlasništvu imao sadašnji predsednik Stranke slobode i pravde i bivši gradonačelnik Beograda Dragan Đilas. Barać je tvrdila da su Šaper i Đilas putem svojih marketinških agencija kontrolisali medije za račun vladajuće Demokratske stranke.

U izveštaju Saveta kritikovano je i što se Eparhiji bačkoj Srpske pravoslavne crkve plaćaju dve emisije: „Verski kalendar” i „Verski mozaik” jer je njihovu proizvodnju predvodio tadašnji član UO RTS-a Dušan Stokanović. Iz dokumenta koji poseduje Pištaljka vidi se da Eparhija bačka i dalje dobija novac od RTS-a i da je planirani iznos za ovu godinu 330.710 evra, što te emisije čini najskupljim u informativnom programu. Poređenja radi, ukupni planirani troškovi Jutarnjeg programa i Beogradske hronike, za koje se u izveštaju o radu navodi da su najgledanije informativne emisije koje javni servis samostalno proizvodi su 15.000 evra.

Od starih saradnika RTS-a i danas je aktivna firma „Nira pro” koja producira serije „Radio Mileva” i „Kamiondžije”. I ova firma je povezana sa Đilasom jer je vlasnik Nebojša Garić sa njim imao kompaniju „Multikom grupa” dok je za javni servis radio serijal „Vreme je za bebe”, navodi se u izveštaju Verice Barać.

Serija „Radio Mileva” je najskuplja serija i za nju je tokom dve godine RTS izdvojio 4.630.764 evra, dok je za isti period za seriju „Kamiondžije” budžetirano ukupno 1.980.936 evra. To nije sva državna pomoć koju je serija dobila, jer je na primer opština Ub za snimanje serije „Kamiondžije” čak obezbedila tim koji je producentima na usluzi 24 sata. Od 2019. godine u vlasništvo „Nire pro” je osim Garića upisan i Igor Stojanović, dugogodišnji preduzetnik koji u Mionici ima radnju za obavljanje drumskog prevoza.

Cene pojedinih serija RTS-a su u javnosti kritikovane početkom meseca kada je RTS premijerno prikazao prvu epizodu humorističke serije „Lako je Raletu”. Član Upravnog odbora Predrag Azdejković objavio je na Tviteru da je za seriju rađenu po čuvenom američkom sitkomu „Svi vole Rejmonda” tokom dve godine izdvojeno 4.525.796 evra. Ovu seriju producira firma „Vision Team” koja zajedno sa „Telekomom Srbija” i produkcijskom kućom „Firefly” radi i na seriji „Kalkanski krugovi”, za koju RTS takođe izdvaja novac – ove godine 150.120 evra.

Vlasnici firme „Firefly“ su Igor Žeželj, vlasnik „Adrija medija grupe” koja izdaje dnevni list Kurir, i bivša zamenica generalnog direktora RTS-a Bujoševića Ivana Miković i čest je producent serija koje se emituju na javnom servisu. Prema izveštaju o poslovanju RTS-a za 2021. godinu „Firefly” je producirao čak četiri od sedam serija te godine – „Klan”„Porodica”, „Kalkanski krugovi” i „Crna svadba”. Ove godine u planu je da im RTS plati ukupno 2.388.660 evra za serije „Tajkun 2”, „Pad” i „Recept za ljubav”.

Za prenose UEFA takmičenja preko 12 miliona evra

Najveći deo novca građana, 27,7 miliona evra, javni servis izdvaja na Zabavni program, koji čini više redakcija, od koje ubedljivo najviše – čak dve trećine budžeta – dobija sportska.

Samo na događaje koje organizuje UEFA, kao što su Liga šampiona, Liga Evrope i Liga Konferencije, biće izdvojeno 12,5 miliona evra u 2023. godini. Sportske prenose RTS plaća i preko posrednika, pa je UO javnog servisa u februaru prošle godine odobrio ugovor sa firmom „Arena Channels Group”, koja je u vlasništvu državnog „Telekoma Srbije“, za događaje do 2030. godine.

„RTS ima najveće izdatke za sportski program i proizvodnju domaćih serija. Međutim, neće odustati od prenosa takmičenja naših reprezentacija i naših najuspešnijih sportista i kada za prenos bude plaćao više nego što može da se zaradi od reklama”, piše u Izveštaju o radu RTS-a za 2021. godinu.

Nijednu od serija za koje je u 2023. godini javni servis izdvojio novac nije producirao RTS samostalno. Čak je i za snimanje serije „Sveto kraljevstvo”, nastavak serije „Nemanjići”, angažovana privatna firma Filipa Đorića „Blekbuk”. Planirani troškovi u 2022. i 2023. godini za ovaj projekat iznose 1.399.800 evra.

Javni servis preko privatnih firmi plaća i pojedine dopisnike. Tako se za usluge dopisništva iz Subotice za 2023. godinu planira rashod od 40.000 evra, a predviđena firma za ovaj posao je preduzetnička radnja dopisnika Tonija Bedalova „PR Tower”. Za ove usluge ne postoji konkurs, iako se nekad nabavljaju i putem javnih nabavki, jer se dogovaraju u pregovaračkim postupcima bez objavljivanja poziva.

Po ovom principu javni servis je 2020. godine angažovao dopisnika iz Brisela Dušana Gajića po ceni od 45.000 evra godišnje. Za ovu godinu planiran trošak je 61.920 evra. Gajić je takođe angažovan i u produkciji serijala informativnog programa „Da nam nije” za koji RTS ove godine izdvaja 8.898 evra firmi u delimičnom vlasništvu Dušana Gajića „PG Mreža”.

Po više linija dobija novac i Vladimir Banić, koji je za poslove dopisnika iz Slovenije dobio budžet od 60.000 evra, a paralelno mu je RTS odobrio sredstva za serijal „Fantastična planeta” u iznosu od 587.900 evra za ovu i prošlu godinu. Ovu emisiju producira njegova firma „Soul films”.

Prema poslednjem objavljenom finansijskom izveštaju sa APR-a iz 2021. godine, RTS ima 2594 zaposlenih i uprkos prihodima od 13,3 milijarde dinara beleži gubitak od 239 miliona dinara. Samo u radnim jedinicama Program, Produkcija i Tehnika, čiji je posao da organizuju proizvodnju sadržaja, radi ukupno 1559 radnika, tvrdi Upravni odbor u neobjavljenom zapisniku sa devete sednice, ali se ipak skoro sav program najgledanijeg kanala RTS 1 otkupljuje od privatnih firmi ili radi u saradnji sa njima.

Ni generalni direktor RTS-a Dragan Bujošević ni UO nisu odgovorili na pitanja Pištaljke u vezi sa troškovima proizvodnje programa.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend