
Savet Regulatornog tela za elektronske medije danas je na hitnoj sednici odlučio da podnese inicijativu Ustavnom sudu za ocenu ustavnosti odredbe novog Zakona o elektronskim medijima koja nalaže smenu njegovih članova do 4. novembra ove godine

Ministarstvo informisanja i telekomunikacija objavilo je rešenja o imenovanju članova komisija za devet konkursa koje je raspisalo u oblasti javnog informisanja. Analiza ovih rešenja pokazala je da je većina stručnjaka koji su konkurisali samostalno ili na predlog profesionalnih udruženja poslala biografije na više poziva, međutim, nije jasno kojim kriterijumima su se vodili u Ministarstvu prilikom određivanja ko će biti u kojoj komisiji. Tako su neki kandidati sa većim brojem bodova ostali bez mesta u komisiji, dok su drugi sa malim brojem bodova prošli u komisije.

Novi članovi Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) trebalo bi da budu izabrani do 4. novembra. Taj rok određen je dogovorom, koji je prošle godine postignut između predstavnika novinarskih i medijskih udruženja, tadašnje premijerke Ane Brnabić i predstavnika Ministarstva informisanja i telekomunikacija, uz posredovanje OEBS-a, Delegacije EU u Srbiji i Ambasade Norveške. Nije izvesno da li će promene u sastavu Saveta označiti i novu fazu u radu REM-a, odnosno voditi depolitizaciji ovog tela, koje stručnjaci za medije često navode kao primer pristrasnosti i neispunjavanja zakonskih obaveza.
Odluka da nacionalne frekvencije više nisu obavezne da imaju 20 odsto kvalitetnog programa (u koji spada i onaj za decu) jeste velika sramota ovog društva i velika sramota REM-a gde rade ljudi u kojima očito ne postoji mrva profesionalne odgovornosti, ocenila je profesorka Fakulteta dramskih umetnosti Milena Dragićević-Šešić.
Televizija, novine, portali, plakati na ulici, bilbordi, kula Beograda na vodi – sa svih strana smo prethodnih nedelja mogli da pročitamo da „srpski narod nije genocidan”. Provladini mediji i političari na vlasti su Rezoluciju o Srebrenici mesecima pre njenog usvajanja, ali i sada, predstavljali kao akt kojim će srpski narod poneti kolektivnu krivicu za genocid u Srebrenici i da će postati i baš to – genocidan. Međutim, ni u jednoj tački rezolucije ne spominju se niti srpski narod, Srbija, niti se pominje kolektivna krivica. Upravo suprotno, ističe se individualna krivica.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pred odlazak na Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija, gde se glasalo o Rezoluciji o Srebrenici, u tabloidima predstavljen kao superheroj koji ide na „izazovan i težak” put. On je ovu medijsku inicijativu otelotvorio tako što se ogrnuo srpskom trobojkom, nakon što je Rezolucija usvojena. Mnogi tabloidi su izvestili o ovom činu, dodajući da je predsednik Srbije to uradio uprkos protivljenju predsednika Generalne skupštine UN i obezbeđenja, kojem je navodno odbrusio kada je zahtevalo da on skine sa sebe zastavu i htelo da mu je oduzme. Iz UN su za Raskrikavanje potvrdili da se to nije desilo, navodeći da je sednica protekla mirno, bez incidenata.
Red spina, red manipulacije, red propagande - tako se više od dva meseca govori o rezoluciji o Srebrenici, o kojoj će se najzad glasati u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Za vlast, pre svega predsednika Srbije, posebno je sporno to što se rezolucija ne donosi u Savetu bezbednosti UN-a, gde bi mogla da bude blokirana glasovima Rusije i Kine. Ipak, predsednik "malene Srbije" odlučio je da pruži "otpor" i da se protiv rezolucije "bori kao lav" - relativizacijom zločina i spinom o kolektivnoj krivici.

Privredni sud u Cirihu nedavno je odbacio tužbu državnog Telekoma Srbija protiv Junajted grupe, jer je ocenio da je Telekom probio zakonski rok za pokretanje spora. Prorežimski mediji su, u bizarnoj distorziji realnosti, verbalnim akrobacijama to nekako uspeli da predstave kao pobedu Telekoma. Iz ove državne kompanije u odgovorima za Raskrikavanje između ostalog kažu da nisu zakasnili i da će se žaliti.
Ministarstvo informisanja i telekomunikacija je danas 23. maja 2024. godine objavilo rešenja o formiranju komisija, za devet raspisanih konkursa iz oblasti javnog informisanja, kao i rang listu i bodovne liste za ocenjivanje biografija svih prijavljenih kandidata za članove komisija.
Gradsko veće Novog Pazara, na današnjoj sednici, prihvatilo je izveštaj komisije o sufinansiranju medijskih projekata na drugom konkursu.
Javni konkursi za sufinansiranje sadržaja u javnom interesu su najizdašnija šema državnog finansiranja, ali ujedno i jedna od najkontroverznijih tema medijskog sistema.
Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) zahtevala je od Regulatornog tela za elektronske medije (REM) da sankcioniše RTV Pink zbog toga što su video materijal sa izjavama aktiviskinja Inicijative upotrebili kao sredstvo kampanje vladajuće stranke i podsticanje mržnje i nasilja.
Gradska opština Mladenovac poništila je 14. maja konkurs za projektno sufinansiranje medija zato što je, kako piše u Rešenju, na konkurs pristiglo 15 urednih i blagovremenih prijava sa ukupno traženim iznosom budžeta od više od 10 miliona dinara, dok ova beogradska opština na raspolaganju ima samo 2 miliona.
Danas su N1, Nova S i Direktno.rs preneli tekst pod naslovom “Čvrsta veza Igora Žeželja i Telekoma – kako država utiče na vlasništvo medija u Srbiji”, koji je izvorno objavio IPI (International Press Institute).
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) saopštio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, gostujući danas na TV Pink, nastavio da u izbornoj kampanji za lokalne izbore krši međunarodne standarde, preporuke ODIHR, Ustav i zakone, a TV Pink medijske pravilnike.