
Novinar Nedim Sejdinović izjavio je da je "tačno da neke državne ili delom državne telekomunikacione kompanije u Evropi imaju osnivačka prava nad nekim medijima", ali da je "to uređeno tako da se ni na koji način ne remeti tržišna utakmica".

Bilo ih je tačno trinaestoro. Ali nije to bila Tajna večera – niti je bila tajna, niti se služila večera. Čak je i vreme za taj obrok odavno prošlo. U sitnim noćnim satima, dok je većina građana Srbije spavala, Odbor za kulturu i informisanje, sa svojih 13 članova, sastao se da se (ne)složi s odlukom vlade da skoro sve pristigle amandmane na oba medijska zakona odbije. U naredna skoro tri sata (!) pričalo se o i Šešelju, Đilasu&Šolaku, zakonu iz 1998, zakonu iz 2009, medijskim servisima… i sve je to izgledalo – ovako
Sa jedne strane legalizacija postojećeg stanja, sa druge - povratak države u vlasničku strukturu u medijima.
Direktor Vremena Stevan Ristić, govoreći o članovima novog Predloga Zakona o javnom informisanju i medijima, od kojih jedan predviđa da Telekom, sada i legalno, može da osniva medije, što je u suprotnosti sa Medijskom strategijom Vlade, kaže da ostaje nada da će i demokratska javnost i međunarodni faktor uspeti da se ta dva člana promene.
Odbor za kulturu i informisanje usvojio je amandmane na članove 39 i 41 Predloga zakona o javnom informisanju i medijima, a koje je predložio narodni poslanik Nebojša Bakarec.
Evropska komisija traži od Srbije da sprovede Medijsku strategiju i u skladu s njom stvori slobodno medijsko okruženje, omogući fer konkurenciju i osigura zaštitu medijskog pluralizma. Šta sve predviđa Medijska strategija?
Odbor za kulturu i informisanje usvojio je amandmane na članove 39 i 41 Predloga zakona o javnom informisanju i medijima, a koje je predložio narodni poslanik Nebojša Bakarec.
Ukoliko bude usvojen nacrt zakona, Telekom će postati ne samo vlasnik medija, nego će imati i mogućnost da u svom vlasništvu ima i televizije sa nacionalnom frekvencijom, što ne postoji nigde u Evropi. O tome kako Telekom Srbija posluje - detaljnije ćemo čuti od reporterke N1 Maje Đurić.
Televizije sa nacionalnom frekvencijom već godinu dana bez ikakvih posledica mogu da zarađuju milione evra emitujući više reklama nego što je zakonom dozvoljeno. Istraživanje CINS-a pokazuje kako sistem, koji bi trebalo da ih spreči u tome, ne funkcioniše.
Drugog dana rasprave u parlamentu, ponovo se oglasio ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović, saopštenjem u kome, u pokušaju da obrani zakone koji su pred poslanicima, napada United Grupu.
Ministar informisanja i telekomunikacija Mihailo Jovanović regaovao je povodom saopštenja stranaka opozicije u kome se navodi da novi medijski zakoni "devastiraju medijsku scenu u Srbiji". On u pisanoj izjavi osuđuje saopštenje opozicije, naziva ga neistinitim i kaže da su predlozi zakona finalno usaglašeni na sastanku kome su prisustvovala udruženja novinara, ali i predstavnici EU i OEBS-a.
Nebojša Bakarec, poslanik SNS i zamenik Odbora za kulturu i informisanje, ocenio je na sednici Skupštine Srbije da predloženi medijski zakoni garantuju slobodu mišljenja i izražavanja i slobodu medija u skladu sa najvišm evropskim zakonima i UN. Naveo je da je vlast Srpske napredne stranke sebe razvlastila u oblasti pravosuđa, a sada se razvlašćuje i u oblasti medija, pogotovo oko REM-a.
United Media (UM) upozorava da bi usvajanje medijskih zakona koji dozvoljavaju povratak državnog vlasništva u medije predstavljalo ozbiljan presedan koji bi dodatno degradirao već loše stanje medijskih sloboda u Srbiji i imao štetan uticaj na medijski pluralizam i tržišnu utakmicu.