Na osnovu uvodnih izlaganja prof. dr Milivoja Pavlovića, predsednika Saveta i Milana Nedića, direktora Radio Beograda, članovi Saveta zaključili su da četiri programa ovog radija – Prvi, Drugi, Treći i Beograd 202, neguju stabilne kriterijume uređivačke politike i da svakodnevno s milionskim auditorijumom ostvaruju komunikaciju ranije nepoznatih vrednosti.
„Radio Beograd uzrastao je do nivoa prvorazredne nacionalne, kulturne i medijske ustanove čiji su specijalizovani, dobro formatirani programi mera kultivisanog ukusa i postojano stanište ugodnih tonova najrazličitijeg profila“, zaključeno je na sednici Saveta.
Članovi Saveta informisani su o naporima da se ojačaju tehnološki kapaciteti Radio Beograda i poboljša kvalitet signala ove radio-stanice u onim delovima Republike gde on još nije sasvim zadovoljavajući, kao i o potezima kojima će se formiranjem zajedničke redakcije na nivou RTS-a, još kvalitetnije ići u susret informativnim i kulturnim potrebama pripadnika nacionalnih manjina: osim priloga na romskom jeziku, koji se godinama svakodnevno emituju na Prvom programu Radio Beograda, uskoro će sličan program moći da se čuje i na albanskom, bugarskom i rumunskom jeziku.
Pored članova Saveta, u raspravi su učestvovali i glavni urednici programskih celina u Radio Beogradu – Srđan Bošković, Radoman Kanjevac, Milica Kuburović i Predrag Šarčević.
Radio Beograd je najstarija radio-stanica u ovom delu Evrope i oglasio se prvi put 1. oktobra 1924. godine.
Tabloidi brišu tekstove u kojima blate studente zato što moraju da dokažu da su tačni da im ne ugase portale
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Novi rijaliti na Pinku pred presudu za ubistvo Slavka Ćuruvije: Ponižavanje žrtve i relativizacija tragedije novinara koga je ubila država
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.