11. jul 2019.

Radomirović: Uzimaju se milioni od građana i ubacuju u fantomske medije i firme

Predsednik UNS-a Vladimir Radomirović za Cenzolovku govori o tome zašto se UNS odrekao novca dobijenog na medijskom konkursu u Beogradu, kao i o „koruptivnoj šemi“ uspostavljenoj uz pomoć medijskih konkursa

Foto: Medija centar Beograd

Udruženje novinara Srbije (UNS) odreklo se 420.000 dinara dobijenih na medijskom konkursu Grada Beograda, kako je objašnjeno, „iz protesta što su milione dobili mediji rekorderi u kršenju Kodeksa novinara Srbije“.

Vladimir Radomirović, predsednik Udruženja novinara Srbije, kaže za Cenzolovku da mediji koji krše etičke norme i zakone ne treba da dobijaju javna sredstva koja se izdvajaju za poboljšanje medijske scene, te da UNS na sledećem konkursu neće dozvoliti ponižavanje novinara i najvećeg novinarskog udruženja.

Cenzolovka: Kakvu poruku ste na ovaj način želeli da pošaljete Gradskoj upravi Beograda, koja je raspisala konkurs?

Radomirović: Nije ovo prvi put da se medijski konkurs u Beogradu sprovodi na sumnjiv način, a nije ni prvi put da se Udruženje novinara Srbije odriče dobijenih sredstava. U novembru prošle godine smo u znak protesta odustali od novca jer su ogromni iznosi otišli firmama koje se do konkursa nisu bavile javnim informisanjem, ili medijima koji serijski krše Kodeks novinara Srbije. Mislili smo da se i zbog tog našeg protesta i zbog izveštavanja drugih medija o sumnjivom konkursu, ove godine neće ponoviti takva višemilionska prevara. Bili smo naivni. Za sledeći konkurs bićemo spremniji i nećemo dozvoliti ponižavanje novinara i najvećeg novinarskog udruženja. To je poruka koju šaljemo Gradskoj upravi.

Tabloidi ne treba da dobijaju novac iz budžeta

Cenzolovka: Da li je bilo reakcije na vašu odluku iz beogradskog Sekretarijata za informisanje? I da li očekujete reakciju nadležnih?

Radomirović: Dosad nismo dobili nikakvu reakciju. Za ovaj konkurs odgovoran je gradonačelnik Zoran Radojičić i on bi trebalo da odgovori na naš protest, mada ne očekujem da će se to desiti.

Ministarstvo kulture i informisanja i Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave morali bi konačno da pokrenu nadzor nad sprovođenjem medijskih konkursa na lokalnom nivou, a zbog korupcije koja godišnje odnosi stotine miliona dinara bio bi red da reaguju i tužilaštva, Državna revizorska institucija i Agencija za borbu protiv korupcije.

Nacionalni mediji, uključujući i tabloide, trebalo bi da novac „sa lokala“ dobijaju samo izuzetno, i to ako imaju saradnju sa nekim lokalnim medijem. Nikakvog interesa građani manjih sredina nemaju da plaćaju beogradske medije

Cenzolovka: Tabloidi Alo i Informer dobili su 11,5 miliona dinara na ovogodišnjem beogradskom konkursu. Kako je UNS saopštio, prema monitoringu Saveta za štampu imali su ukupno 1.529 prekršaja Kodeksa. Zbog čega je dodela novca ovakvim projektima problematična?

Radomirović: Legitimno je da neki mediji poslovni model zasnivaju na kršenju etičkih normi, podizanju tiraža na neproverenim informacijama, tračevima i golotinji. Ti mediji u svoj poslovni model onda unose rizik od izgubljenih sudskih sporova, na primer. Taj poslovni model, po stavu Udruženja novinara Srbije, ne bi smeo da uključuje konkurse na kojima se deli novac građana. Ako kršite etičke norme, onda za vas nisu javna sredstva koja se izdvajaju za poboljšanje medijske scene.

Uostalom, to je propisano i Pravilnikom o sufinansiranju medijskih projekata – lokalne samouprave bi trebalo da traže podatke o kršenju zakona i etičkog kodeksa od REM-a i Saveta za štampu i da onim medijima koji krše etičke i zakonske standarde ne daju sredstva. Nažalost, ovaj član Pravilnika se ne primenjuje i zato je potrebno da se on unese u zakon i tako ojača.

Cenzolovka: Nedavno ste u izjavi za naš portal rekli da su zloupotrebe u konkursnom sufinansiranju medijskih projekata sve primetnije, a šteta po javni interes i građane sve veća, te da su konkursi postali koruptivna šema. Na šta ste konkretno mislili?

Legitimno je da neki mediji poslovni model zasnivaju na kršenju etičkih normi, podizanju tiraža na neproverenim informacijama, tračevima i golotinji… Taj poslovni model ne bi smeo da uključuje konkurse na kojima se deli novac građana

Radomirović: Reč je o zloupotrebi javnih sredstava i uzimanju miliona od građana i građanki. Taj novac se ubacuje u fantomske medije ili u firme bliske onima koji raspisuju konkurse, i nemaju veze sa medijima. Potrebno je hitno izmeniti tu praksu i neophodna je reakcija nadležnih organa. UNS će tokom leta napraviti analizu tih zloupotreba i početkom septembra ćemo dati predlog mera za otklanjanje tih nedostataka. Nadamo se da će i druga novinarska udruženja učestvovati u tom poduhvatu.

Cenzolovka: Osim sumnjive raspodele novca, problematični su i članovi komisije. Tu se kao i prethodnih godina nije ništa promenilo – o projektima u Beogradu nisu odlučivali predstavnici reprezentativnih novinarskih i medijskih udruženja. UNS je tražio od Grada Beograda da objavi biografije predloženih i izabranih članova komisija. Očekujete li da će biografije biti objavljene?

Radomirović: Ne očekujem. Udruženje novinara Srbije će te biografije tražiti po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i objaviti ih na svom sajtu. Javnost ima pravo da zna ko odlučuje o novcu iz budžeta, ali i koje su organizacije predložile te kandidate, koliko članova imaju te organizacije, koliko godina postoje, koliki im je godišnji prihod i čime se zapravo bave.

Cenzolovka: Koliko su članovi UNS-a bili zastupljeni u komisijama od 2016. godine do danas?

Radomirović: Do sredine jula prošle godine u komisije na svim nivoima vlasti izabrana su 42 predstavnika UNS-a, a ove godine u istom periodu svega 22. To nije samo nepoštovanje najvećeg novinarskog udruženja u zemlji, već je i nepoštovanje interesa građana. Što više predstavnika UNS-a u komisijama, to su manje šanse za zloupotrebu novca, pa je jasno zašto izbegavaju da nas zovu.

Građani u unutrašnjosti nemaju interes da plaćaju medije iz Beograda

Cenzolovka: Tabloidi, poput Informera i Srpskog telegrafa, dobijaju novac i na konkursima u malim opštinama, sa malim budžetima, kao što su Plandište, Vrbas, Irig, Bački Petrovac, Sremska Mitrovica, nauštrb lokalnih medija. Da li mislite da nacionalni mediji treba da dobijaju novac na lokalnim konkursima i koji je javni interes stanovnika tih lokalnih samouprava?

Radomirović: Nacionalni mediji, uključujući i tabloide, trebalo bi da novac „sa lokala“ dobijaju samo izuzetno, i to ako imaju saradnju sa nekim lokalnim medijem. Nikakvog interesa građani manjih sredina nemaju da plaćaju beogradske medije, taj interes eventualno imaju čelnici tih opština koji novcem građana „kupuju“ povoljno izveštavanje tabloida.

Mislili smo da se i zbog tog našeg protesta i zbog izveštavanja drugih medija o sumnjivom konkursu, ove godine neće ponoviti takva višemilionska prevara. Bili smo naivni. Za sledeći konkurs bićemo spremniji i nećemo dozvoliti ponižavanje novinara i najvećeg novinarskog udruženja

Cenzolovka: Problemi prilikom sprovođenja medijskih konkursa u čitavoj Srbiji ponavljaju se godinama i pored čestih apela udruženja i pisanja medija o tome. Šta treba da se desi da vlast konačno reši te probleme?

Radomirović: Već smo razgovarali o mogućim rešenjima na sednici Uprave Udruženja novinara Srbije održanoj početkom jula. Napravićemo analizu svih ovogodišnjih konkursa i pripremiti predlog za rešenje ove situacije koja šteti kako novinarima, tako i građanima svih opština i gradova u zemlji.

Cenzolovka: Prema saznanjima UNS-a, novi Pravilnik o sufinansiranju medijskih sadržaja mesecima stoji u kabinetu predsednice Vlade i ne zna se kada će biti vraćen Ministarstvu na usvajanje. Mislite li da se namerno odugovlači sa usvajanjem tog dokumenta?

Radomirović: Odnos Ministarstva kulture i informisanja i kabineta predsednice Vlade zapravo i ne postoji gotovo godinu dana, otkako je kabinet preuzeo neke ingerencije Ministarstva.

Početkom godine preuzeli su i Pravilnik i do danas ne znamo šta je s njim. Nakratko je pretila opasnost i da konkursi Ministarstva ne budu raspisani jer Pravilnik nije usvojen. Kabinet predsednice Vlade pokazuje se kao veoma neefikasna institucija.

Cenzolovka: Šta mislite o Medijskoj strategiji, imate li informacije kada će biti usvojena? Da li će usvajanje novih dokumenata u oblasti informisanja konačno doneti pomake i poboljšati situaciju u medijima?

Radomirović: O Medijskoj strategiji ne znamo ništa, sem da nije usvojena, a trebalo je da bude usvojena početkom godine. Kabinet predsednice Vlade „vadi se“ na Brisel, što je neozbiljno. Do poboljšanja situacije doći će kad budu izmenjeni medijski zakoni tako da se propiše obaveza lokalnih samouprava da raspisuju medijske konkurse, da za rad lokalnih medija izdvajaju najmanje dva odsto godišnjih budžeta i da o novcu građana ne odlučuju političari i njima bliske osobe, već predstavnici reprezentativnih udruženja novinara i medijskih poslodavaca.

Ovaj tekst je nastao uz podršku Ambasade Kanade u Srbiji. Stavovi izrečeni u ovom tekstu ne odslikavaju stavove donatora.

canada

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend