TS je u saopštenju ocenila i da je odluka Saveta REM sporna i zbog načina na koji zakon o elektronskim medijima i Pravilnik REM uredjuju odlučivanje na konkursu.
„Na osnovu člana 92. zakona o elektronskim medijima iz 2014. godine, kriterijumi za odlučivanje o dodeli frekvencija moraju biti izmedju ostalog i ‘merljivi’. Na osnovu Pravilnika REM iz 2016. godine izričito je predvidjeno da Regulator ocenjuje ispunjenost četiri kriterijuma. Stvar je u tome da ni zakon ni Pravilnik REM nisu predvideli proceduru ocenjivanja, već samo to da se odluke donose većinom glasova članova Saveta“, stoji u saopštenju.
Ukoliko bi sistem odlučivanja u REM bio primenjen u drugim oblastima, po oceni TS „to bi bilo isto kao kada bi komisija za javnu nabavku trebalo da odluči na osnovu kriterijuma najniže ponudjene cene, dužine garancije proizvoda i kvaliteta prethodno obavljenih poslova, a da potom, većinom glasova, može da odabere najskupljeg dobavljača sa najslabijom garancijom i velikim brojem prethodnih slučajeva kršenja ugovornih obaveza“.
Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) odlučio je na jučerašnjoj sednici da nacionalne frekvencije i ubuduće koriste televizije Pink, Hepi, Prva i B92.
Konkurs za dodelu nacionalnih frekvencija zatvoren je 20. juna, a pored Pinka, Hepija, Prve i B92 prijave su podnele i televizije N1, Nova S, Vesti, BK, Una, Kopernikus, TV2, TV K1, TV Tanjug i Kurir TV.
Novi rijaliti na Pinku pred presudu za ubistvo Slavka Ćuruvije: Ponižavanje žrtve i relativizacija tragedije novinara koga je ubila država
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.