07. okt 2020.

Kako osobama sa invaliditetom prilagoditi objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama

Povećanje pristupačnosti društvenih medija ne iziskuje dodatna finansijska sredstva. 

Od početka marta ove godine kada je objavljena vijest o prvom slučaju osobe pozitivne na koronavirus u Bosni i Hercegovini, na radijskim i televizijskim stanicama, u dnevnim novinama, na portalima i društvenim mrežama, informisanje o pandemiji i stanju u BiH postao je prioritet. Međutim, statistički podaci, savjeti kako se zaštititi, kao i informacije o mjerama koje su bh. vlasti donosile u cilju sprečavanja širenja zaraze nisu bile dostupne svima podjednako.

Više od 290.000 građana BiH koji žive sa različitim oblicima invaliditeta i koji, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, spadaju u posebno osjetljive grupe na zarazu koronavirusom – teže je dolazilo do aktuelnih informacija. Od toga više od 52.000 osoba ima poteškoće s vidom, dok je više od 21.000 osoba s poteškoćom sluha u BiH.

Osobe s invaliditetom, prema različitim međunarodnim i domaćim propisima, treba da su imaju ista prava na pristup informacijama kao i sve druge osobe. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2010. godine, nalaže da se “osobama s invaliditetom pruže informacije namijenjene općoj populaciji u pristupačnim oblicima i tehnologijama prikladnim za različite vrste invaliditeta”. Ista Konvencija nalaže da države trebaju podsticati sredstva javnog informisanja, uključujući i online medije, da svoje usluge učine dostupnim osobama s invaliditetom.

U Bosni i Hercegovini je registrirano oko 1,7 miliona aktivnih korisnika različitih društvenih mreža, a najveći je broj korisnika Facebooka i Instagrama. Korisnici online sadržaja, uključujući i društvene mreže, su i osobe sa različitom vrstom invaliditeta: osobe s poteškoćama vida i sluha, motoričkim poteškoćama i kognitivnim poteškoćama.

Slijepe i slabovidne osobe za pristup online sadržajima koriste čitače ekrana (screen reader) koji za njih čitaju naglas sadržaj sačinjen u tekstualnoj formi. Ovisno o načinu na koji je taj sadržaj prezentovan zavisit će uspjeh čitača i krajnje korisnikovo razumijevanje informacije. Ova analiza je provjerila koliko su informacije objavljene na Facebook stranicama nekih od najčitanijih online medija u BiH prilagođeni osobama sa invaliditetom.

Dijeljenje na društvenim mrežama

Kako bi informisali javnost o globalnoj pandemiji, neki od najčitanijih medija u našoj zemlji – Klix.ba, Nezavisne novine i Bljesak.info – objavljuju su na svojim zvaničnim Facebook stranicama sadržaje različitog tipa: pored članaka, koriste se grafičke ilustracije i video sadržaji.

Informacije se najčešće dijele u vidu linka koji vodi na tekst objavljen na portalu istog medija. Uz link, Klix.ba i Bljesak.info u postovima dijele vrlo kratke informacije vezane za sadržaj teksta, dok postovi Nezavisnih novina sadrže samo link.

Da bi sadržaji koji se objavljuju na Facebooku bili dostupni i prilagođeni svim čitaocima poželjno je da post sadržava kratku informaciju vezanu za članak koji se dijeli, napisanu na jasan i razumljiv način. Isti post trebao bi sadržavati link koji vodi na članak u kojem se nalazi više informacija.

Naprimjer, na Facebook stranici portala Klix.ba od 3. oktobra 2020. godine objavljen je post o dnevnom bilansu novozaraženih koronavirusom u Crnoj Gori.

Dnevni bilans

Geplaatst door Klix.ba op Zaterdag 3 oktober 2020

U ovom slučaju čitač će korisniku pročitati sadržaj posta, tj. “dnevni bilans” i naslov linka “U Crnoj Gori čak 244 novozaraženih koronavirusom”. Iz opisa posta i linka ne može se sa sigurnošću izvući zaključak da li se radi o dnevnom bilansu za kompletan region (s tim da je u Crnoj Gori najveći broj oboljelih) ili je riječ o dnevnom bilansu samo u Crnoj Gori.

Prilagođen sadržaj bi u postu trebao imao više informacija. Naprimjer, post bi mogao sadržavati ovakav tekst “Više od 240 novozaraženih koronavirusom u Crnoj Gori u posljednja 24 sata” ili čak duži paragraf. Uz opis bi stajao link koji zainteresirane čitaoce može odvesti na članak na portalu koji nudi više informacija.

Istog dana, 3. oktobra, na Facebook stranici Nezavisnih novina objavljen je post o novim mjerama zaštite protiv koronavirusa u Hrvatskoj.

Geplaatst door Nezavisne novine op Zaterdag 3 oktober 2020

Post nema opis i sadrži samo link za tekst naslova “Capak o pripremi još jedne mjere u Hrvatskoj”. Naslov teksta ne daje precizne informacije iz kojih se može zaključiti o kojim se novim mjerama radi, ali pretpostavljamo da se odnose na mjere zaštite protiv koronavirusa.

Postovi u kojima su informacije šturo prezentirane ili su naslovi teksta nedorečeni, da bi razumjeli njegov sadržaj korisnici čitača ekrana moraju otvoriti svaki link pojedinačno. Ovakav način otežava i komplicira pristup informaciji. Postovi koji sadrže kratki opis teksta, link, i naslov preciznije sročen, znatno olakšavaju korisnicima društvenih mreža bolje razumijevanje sadržaja članka, skraćuju vrijeme pristupa informaciji i sadržaj čine pristupačnijim.

Na pregledanim Facebook stranicama rijetko se koriste hashtagovi, ali ih tri posmatrana medija redovno koriste na svojim Instagram stranicama. Ukoliko post (na bilo kojoj društvenoj mreži) sadrži hashtag važno je da slijediti pravilo pristupačnosti koje nalaže da početno slovo svake riječi bude napisano velikim slovom.

Ukoliko hashtag sadržava više riječi i one su ispisane malim ili velikim slovima, čitači ih neće moći jasno pročitati. Naprimjer, čitač bi #pandemijakoronavirusa pročitao kao jednu riječ, dok #PandemijaKoronavirusa kao dvije jer velika slova označavaju novu riječ. Također, radi bolje pristupačnosti sadržaja bitno je ne koristiti preduge hashtagove i veliki broj njih unutar posta.

Slično pravilo vrijedi i za upotrebu emoji ikonica, koje na pregledanim Facebook stranicama ima u malom broju. Emoji ikonice u svom kodu nose engleski naziv što komplicira njihovo razumijevanje ukoliko osoba ne govori taj jezik. Također, previše emojija otežava razumijevanje sadržaja posta. Nikako se ne smiju koristiti kako bi zamijenile neku riječ, te se najčešće preporučuje da budu korištene u manjem broju na kraju rečenice ili posta.

Na pregledanim Facebook stranicama mediji povremeno objavljuju fotografije, ilustracije i video sadržaj.

Tako je Bljesak.info u počecima pandemije objavio post o mjerama zaštite protiv koronavirusa u Bosni i Hercegovini.

#OstaniKući

Geplaatst door Bljesak.info op Donderdag 19 maart 2020

Na ovom postu je u vidu grafičkog rješenja izdat apel građanima i građankama da se pridržavaju mjera ostanka kod kuća radi sprječavanja širenja koronavirusa. U opisu je hashtag #OstaniKući kreiran prema pravilima pristupačnosti. Također, grafičko rješenje je urađeno u skladu sa preporukama o pristupačnosti koje nalažu veći kontrast boja i jednostavniji font.

Za korisnike čitača ekrana važno je da fotografija ili grafička ilustracija sadržavaju opis. U određenim prilikama, poput globalne pandemije, fotografija ili grafička ilustracija nose izuzetno važne informacije koje moraju biti dostupne svima podjednako.

Na dva je načina moguće osigurati pristupačnost fotografije ili grafičke ilustracije osobama s invaliditetom.

Opis se može ispisati kao dio posta uz koji se objavljuje fotografija ili grafička ilustracija. U ovom slučaju je važno i da vizuelni sadržaj bude snimljen pod nazivom koji odgovara tom opisu. Ukoliko je fotografija, prije objave, snimljena bez imena ili bez jasnog značenja, ona neće biti razumljiva (čitač će pročitati samo “IMAGE123” ukoliko je tako spašena).

Drugi način je alt text (alternative text). Da biste unijeli alt text, na Facebooku je neophodno prvo objaviti fotografiju, te potom odabrati opciju “Change alt text”. Nakon što se opis unese, čitač će prelaskom preko fotografije pročitati opis koji ste spasili i na taj način omogućiti osobama s poteškoćom vida bolje razumijevanje i te vrste sadržaja.

Kod kreiranja opisa važno je da odgovara značenju fotografije ili grafičke ilustracije koja se koristi. “Spriječite zarazu koronavirusom ostankom kod kuće” je jedno od mogućih rješenja za post koji je objavio Bljesak.info tokom marta 2020. godine.

Video sadržaji bi trebali imati zvuk i tekst, tj. da budu titlovani i da imaju audio. Na taj način je video prilagođen većem broju osoba s invaliditetom. Titlovanje je važno i za druge korisnike koji sadržaju pristupaju u bučnom prostoru i nisu u prilici da jasno čuju audio. Radi pristupačnosti, video može imati i tumača znakovnog jezika.

Na pregledanim Facebook stranicama Klix.ba i Bljesak.info objavljeno je nekoliko video sadržaja vezanih za pandemiju koronavirusa, dok Nezavisne novine nisu dijelile kroz svoju video galeriju takvu vrstu sadržaja.

Klix.ba je u najvećem brojem objavljivao izvještaje sa konferencija za medije različitih institucija, dok je Bljesak.info sačinjavao i kraće video klipove vezane za naredbe i preporuke kriznih štabova. Ti video klipovi imali su ispisan tekstualni sadržaj, dok je post sadržavao kratku informaciju sa linkom na kojem se nalazi detaljniji sadržaj. Iako klipovi nisu imali audio zapis teksta, objavom linka na kojem se nalazi više informacija uz post jednostavno je ta vrsta sadržaja učinjena pristupačnom osobama s problemom vida.

Povećanje pristupačnosti nekog sadržaja od važnosti je za sve korisnike, ne samo za osobe s invaliditetom. Više od milijardu ljudi širom svijeta ima neki oblik invaliditeta. Različite organizacije u oblasti zdravstva navode da će se većina osoba u nekom trenutku svog života suočiti sa zdravstvenim poteškoćama zbog čega je važno da institucije u svom radu uvijek primjenjuju modele pristupačnosti (arhitektonske, komunikacijsko-informacijske i druge).

Preporuke o povećanju pristupačnosti društvenih medija su lako primjenjive i ne iziskuju dodatna finansijska sredstva. Njihovom primjenom biće olakšan pristup medijskom sadržaju, a ukazat će i na to da medijska kuća brine o svim svojim čitaocima podjednako. Ne zbog različitih preporuka i propisa, nego zbog individualne uloge u poštivanju prava na pristup informaciji u prilagođenom obliku.

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

*

Na našem sajtu biće objavljeni svi pristigli komentari, osim komentara koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede ili nisu u vezi sa temom članka koji se komentariše. Govor mržnje definisan je Zakonom o javnom informisanju, koji u članu 38. kaže: „Zabranjeno je objavljivanje ideja, informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihove seksualne opredeljenosti, bez obzira na to da li je objavljivanjem učinjeno krivično delo“. Pre nego što budu objavljeni, komentari moraju biti odobreni od strane naših moderatora, pa vas molimo za malo strpljenja.

Send this to a friend