Mileusnić je, za serijal Pres Ekstra, podsetila da društvene mreže nisu izmislile lažne vesti, već je su one, kao kategorija, preuzete iz prethodnih iskustava totalitarnih društava.
Lažne vesti se javljaju u različitim medijskim formatima, ali princip i razlog njihovog plasiranja je uvek isti, rekla je ona novinarki Sandri Krstanović Živković.
Prema njenom stavu, ljudi su u principu „lenji“, jer im je lakše da poveruju u neku vest, nego da je provere na više različitih mesta.
Lažne vesti se pojavljuju svuda u svetu, pa samim tim Srbija nije izuzetak, ali je Mileusnić uverena da se mi susrećemo sa većim problemom – postojanja „nadrealnih vesti“.
Ona smatra da efikasnost borbe protiv lažnih vesti zavisi od uređenja i regulative neke zemlje.U principu, lažne vesti nigde nisu iskorenjene, jer to više zavisi od ljudske psihe, nego od tehnologije, objasnila je Mileusnić.
Iako postoje razni sajtovi i aplikacije koji za vas proveravaju vesti, ona ističe da su kritičko razmišljanje i zdrav razum najbolji način borbe protiv lažnih vesti.
Svaka borba, pa čak i ta protiv lažnih vesti, konstatovala je Mileusnić, realnija je na individualnom nivou, jer ne možete očekivati od države da sve uradi za vas.
„Bilo gde u svetu svejedno da li izgovarate istinu ili laž, mnogo je važnije ko, kada i gde izgovara, kome se obraća izbog čega to radi“, zaključila je Mileusnić.
Žene koje su progovorile o seksualnom zlostavljanju: Kakve posledice ostavljaju senzacionalističko izveštavanje i javni sudski postupak?
Izveštavanje o Srebrenici jula '95: Nevladini mediji nisu znali da li da veruju, režimski slavili zločince
Deset istraživačkih priča koje svaki građanin Srbije treba da pročita
Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.