
Odgovor na tekst Vesne Kostić, O novinarstvu, Vreme, 15.10.2020.

Udruženje novinara Srbije optužilo je Okružni sud u Cirihu i Junajted grupu (UG) da prikrivaju činjenice o presudi u kojoj je sud presudio u korist suvlasnika Grupe Dragana Šolaka protiv televizija Pink, Studio B, kao i tabloida Informer zbog klevetanja i širenja laži. UNS je, takođe, doveo u pitanje i profesionalizam Junajtedovih televizija jer su, kako kažu u UNS-u, preneli saopštenje UG, a da pre toga nisu imali uvid u presudu. Sve to postalo je ubrzo "municija" u orkestriranoj kampanji prorežimskih medija i skretanju pažnje sa odluke.
Predsednica suda časti Ljiljana Smajlović ocenila je danas da je „veoma razočarana“ što su N1 i Nova objavili saopštenje o presudi suda u Cirihu u sporu vlasnika Junajted grupe Dragana Šolaka protiv Pinka, Informera i Studija B a da građanima nisu rekli da „presudu nisu ni videli i da nemaju pojma šta se na suđenju događalo“.

Prorežimski mediji već nekoliko nedelja spinuju i napadaju Junajted grupu optužbama da skriva presudu kojom je njen suvlasnik Dragan Šolak, u svojstvu privatnog lica, dobio televizije "Pink" i "Studio B", kao i list "Informer" na sudu u Cirihu zbog klevetanja i širenja laži u medijima. Nažalost, ovom spinu se pridružilo i Udruženje novinara Srbije, i to u zajedničkom nastupu aktuelnog predsednika UNS Vladimira Radomirovića i bivše predsednice UNS i Radomirovićeve bivše urednice Ljiljane Smajlović.
Srpski filantropski forum je na Nacionalnom danu davanja 9. oktobra, odlikovao poveljom redakciju emisije Dobro u ljudima za profesionalno izveštavanje o dobroti, plemenitosti i solidarnosti, kao i za izuzetan doprinos razvoju dobročinstva i filantropije. Produkcijska kuća Škorpion proizvela je za pet godina preko 1500 emisija o dobrim ljudima, dobrim delima, herojskim plemenitim gestovima, akcijama, projektima, pozitivnim primerima… Emisije se emituju na N1 TV, kao i na RT Vojvodine.
Drugi odgovor glavnom i odgovornom uredniku Radio Goraždevca: Kolega Darko Dimitrijević kaže da je Udruženje novinara Srbije „moralo da reaguje“ na njegovo pismo u vezi sa člankom iz „Večernjih novosti“ o pomenu stradalim vojnicima na Košarama.
Odgovor glavnog urednika Radio Goraždevca predsedniku UNS-a: Poštovani predsedniče Udruženja novinara Srbije, kao prvo, nisam znao, niti očekivao da će moje pismo upućeno UNS-u i NUNS-u biti javno objavljeno a još manje sam očekivao da ćeš mi ti javno odgovoriti.
Reagujući na tekst „Nevidljiv premijerkin brat“ Slobodana Georgieva u nedeljniku „Vreme“, bivša portparolka Svetske banke u Beogradu i nekadašnja novinarka tog nedeljnika Vesna Kostić napisala je da se umesto na podacima, „dobar deo“ tog teksta zasniva na insinuacijama.

Glavni urednik Radio Goraždevca kod Peći Darko Dimitrijević poslao je pisma Udruženju novinara Srbije i Nezavisnom udruženju novinara Srbija skrećući pažnju javnosti i upozoravajući na to da je pisanjem pojedinih beogradskih medija ugrožena bezbednost Srba, sveštenstva, novinara i medijskih radnika na КiM. Ukazao je na dva nedavna teksta koja su objavljena u Večernjim novostima: „EKSKLUZIVNI SNIMAK: Srpski sveštenik skinuo albansku zastavu koja na Košarama stoji od 1999. godine (VIDEO)“ i „ALBANSKA OSVETA ZBOG SKIDANjA ZASTAVE: Teroristi došli na Košare, a ono što su uradili je uvreda za sve srpske žrtve! (VIDEO)“. Upravo su ovi tekstovi bili povod za seriju negativnih vesti u kosovskoj štampi i reakciju javnosti.

Apelacioni sud u Beogradu je pre mesec dana potvrdio presudu Višeg suda kojom je delimično usvojen tužbeni zahtev Čedomira Čupića zbog povrede ugleda i časti, a kojom se tužena Lepa Mlađenović i tadašnji urednik portala e-novine Petar Luković obavezuju da tužiocu isplate nematerijalnu štetu u iznosu od 150.000 dinara.
Iako se za Dejana Anđusa, posebno u svetlu poslednje afere i novih saznanja, ne može sa preciznošću reći da li je novinar ili biznismen, svakako mu se, gotovo bez konkurencije na domaćoj javnoj sceni, može dodeliti epitet „kontroverzni“.

Ministarstvo kulture i informisanja osuđuje svaki vid nasilja nad umetničkim slobodama i ugrožavanje fizičkog integriteta autora i posetilaca na kulturnim događajima, ali isto tako smatra da prikazivanje i afirmisanje skarednih i nemoralnih sadržaja, zaogrnuto plaštom navodne stvaralačke kreativnosti, s punim pravom izaziva negativne reakcije najvećeg dela javnosti.
„Srbija bez barijera“ trebalo bi da podrazumeva i da ne postoje barijere za parkiranje vozila osoba sa invaliditetom na za to označenim mestima.