
Vesti i teme koje su u trendu na društvenim mrežama ponekad izgledaju kao da su došle niotkuda.
Gugl testira novu tehnologiju veštačke inteligencije pod nazivom "Genesis" koja može da proizvodi sadržaj vesti.

Novi kolega je u redakciji. Već izvesno vreme. O njemu se često govori, ali nije do kraja jasno koja je njegova prava uloga. Svetski mediji, međutim, već donose pravila kojih novinari i urednici moraju da se pridržavaju kad koriste veštačku inteligenciju. Smernice će morati da donesu i mediji u Srbiji
Mnogi će se kolege složiti s tvrdnjama da su fotografije u pravilu zaštićenije od tekstova kada se radi o prenošenju ili čak i sumnji u krađu autorskog djela. Svjedoče tome i brojni primjeri koji su završili na sudu i odštetama za nelicencirane fotografije dok kolege novinari imaju teži zadatak u potraživanju nadoknade za kršenje svojih autorskih prava, piše dznap.hr.

Veštačka inteligencija već menja medijski svet, neke promene će biti veoma duboke i teško ih je sve predvideti, ali jasno je da ona neće moći da zameni ljudsku kreativnost, da će moralne dileme za nju ostati španska sela, kao i empatija ili intuicija. Evo kako novu tehnološku revoluciju vide učesnici današnje konferencije "Veštačka inteligencija i mediji"
Različiti portali, prepoznatljivi po tome što često objavljuju obmanjujući sadržaj, plasirali su izmišljenu priču o novoj veštačkoj inteligenciji za proveru činjenica koja će navodno cenzurisati konzervativce i slobodan govor na internetu.
Broj ljudi na globalnom nivou koji vestima pristupaju putem web stranice ili aplikacije pao je za 10 bodova od 2018, a mlađe grupe radije čitaju vesti putem društvenih mreža, pretraživača ili mobilnih agregatora, pokazuje izveštaj objavljen u utorak.
Klinički psiholog i psihoterapeut Goran Tomin i komunikolog i istraživač Ljubiša Bojić govorili su u Novom danu o tome kako izloženost lošim vestima utiče na ljude i kako to možemo sprečiti.
Klinički psiholog i psihoterapeut Goran Tomin i komunikolog i istraživač Ljubiša Bojić govorili su u Novom danu o tome kako izloženost lošim vestima utiče na ljude i kako to možemo sprečiti.

REVOLUCIONARNO OTKRIĆE – da li smo na pragu medicinskog dostignuća veka? Naučnici pronašli lek koji ubija ćelije raka neverovatnom brzinom“. Naslovi nalik ovom sporadično se pojavljuju u našim medijima, iako efikasnog leka za sve vrste kancera i dalje nema. U takvim tekstovima često ćete naići na informacije koje, recimo, govore da su naučnici sa nekog univerziteta ispitivali lek za rak na miševima, te da je on u 66% slučajeva izlečio zaražene miševe. Ne zvuči toliko loše, možda zaista i jesmo na pragu otkrića veka? Međutim, kako biste reagovali kada biste pročitali da je pomenuti lek u ostalih 34% slučajeva ubio miševe u roku od dva sata od primene leka?
Uspon generativne veštačke inteligencije na radnom mestu je neizbežno. Ima mnogo razloga za uzbuđenje.

Društvene mreže su razvile sisteme brzog brisanja grozota koje korisnici postavljaju, ali tako brišu i dokaze ratnih zločina, što im se sada zamera. Odluka je prepuštena veštačkoj inteligenciji, koja je promptno pokazala koliko je zapravo inteligentna. Veoma, u nekim stvarima, ali u finijim aspektima društvenih odnosa – jako glupa
Emodžiji, mimovi i gifovi: možete da ih šaljete u porukama na dnevnoj bazi, ali da li ste znali da ih takođe možete koristiti u svom izveštavanju da biste povećali angažovanje?

Veliki broj verifikovanih Tviter naloga podelio je prošle sedmice lažnu fotografiju koja prikazuje eksploziju u blizini Pentagona, što je izazvalo pometnju na mrežama i čak dovelo do kratkog pada na berzi. Lokalni zvaničnici su ubrzo potvrdili da se takav incident nije dogodio, ali ne pre nego što je lažna vest, koju su objavile i pojedine velike medijske kuće, obišla svet. Kako da uočite fotografije koje su nastale uz pomoć veštačke inteligencije?