03. mar 2022.

Važnost digitalne sigurnosti u izvještavanju iz konfliktnih zona

Bilo da ste novinar/ka koji izvještava o kulturi, ili pak politici, sportu, možete se naći na meti digitalnih napada. Tehnološki razvoj i postojanje online sfere donijeli su mnogo pozitivnih ali i negativnih posljedica. Ono što su ranije bili fizički napadi na novinare/ke danas postaju veoma ozbiljni digitalni napadi. Ovakvi napadi mogu ostaviti niz posljedica, ne samo za pojedinačne novinare/ke, već i na sam medij i druge kolege/ice iz redakcije.

Foto: Unsplash

Zbog toga, bez obzira kako i o čemu izvještavate, morate kao prioritet uzeti u obzir najbolje prakse digitalne sigurnosti. Zaštita ličnih podataka, mrežnih računa i vlasničkih podataka temeljna je za integritet profesionalnog ugleda i povjerenje u medij sam po sebi.

Istina je da danas niko nije u potpunosti privatan na internetu. Ali možete preduzeti određene korake kako biste otežali drugima da postanete lako dostupni.

Različite ekstremne situacije, poput pandemije s kojom se suočavamo već treću godinu zaredom, pa sve do ratnih dešavanja, otvaraju veće mogućnosti za online napade na novinare/ke.

„Za zaraćene strane i vlade, novinari/ke nisu samo izvor informacija, već i akteri na koje treba računati. Zaraćene strane ne samo da su novinare/ke počele doživljavati kao mete, već su ih koristile i kao sredstvo za propagandu na potpuno novi način. U eri pametnih telefona propagandne strategije razlikuju se od onih koje su se koristile tokom Drugog svjetskog rata budući da se s novinarima/kama manipuliše mnogo suptilnije i sofisticiranije.“ – navodi Tom Gjelten u publikaciji Profesionalizam u ratnom izvještavanju.

Uzimajući u obzir to da novinari/ke jesu mete unutar ratnih područja, jer informacije vrijede mnogo, poduzimanje koraka za digitalnu zaštitu novinara/ki mora biti prioritet pored najvećeg prioriteta fizičke zaštite.

Savjeti za digitalnu sigurnost

U nastavku donosimo niz savjeta koje novinari/ke mogu koristiti za bolju zaštitu. Vjerujemo da svaki novinar/ka mora imati osnovno razumijevanje o tome zašto im trebaju i kako im mogu pomoći ove metode.

Koristite složenu šifru. Što je šifra duža i komplikovanija, to će je hakeri teže provaliti. Upotrijebite najmanje 12 brojki u šifri sa kombinacijom slovima, simbolima i različitim znakovima. Nemojte koristiti istu šifru za sve. Ako nemate dobru memoriju, možete koristiti password menadžere za sigurno pohranjivanje šifri.

Koristite dvostruku autentifikaciju. Mnoge društvene mreže su u zadnjih nekoliko godina uvele mogućnost dodatne zaštite kroz dvostruku autentifikaciju. Dvostruka autentifikacija jednostavnim jezikom znači da vam je pored vaše šifre za ulazak u apilikacije i softvere, potreban i dodatni kod. Ovaj kod dobijate putem posebnih aplikacija koje zapravo pružaju uslugu dvostruke autentifikacije. Postoje različite aplikakacije za dvostruku autentifikaciju, sa blagim variranjem sistema funkcionisanja.

Šifriranje vaših podataka. Možete preuzeti besplatni softver (kao što je Boxcryptor) koji šifrira podatke prije nego što ih pošaljete ili pohranite u oblak. Kako biste šifrirali svoju datoteku i spriječili druge da imaju pristup vašoj datoteci na vašem računaru, možete koristiti TrueCrypt za šifriranje datoteka. To vam omogućava da napravite „tajni trezor“ na vašem računaru koji je vidljiv samo vama koji znate lozinku i lokaciju datoteke na vašem računaru. Ne morate znati o šifriranju ili kodiranju, sve što trebate učiniti je slijediti jednostavne korake softvera.

Zaštitite podatke na oblaku. Strategija 3-2-1-1 nalaže da imate 3 sigurnosne kopije podataka na 2 različita medija, poput diska i trake, s tim da se 1 od tih kopija nalazi izvan lokacije za oporavak nakon katastrofe. Konačna 1 u ovoj jednadžbi je nepromjenjiva pohrana predmeta. Medijske organizacije bi trebale potražiti rješenje za pohranu u oblaku koje kontinuirano štiti informacije praveći snimke svakih 90 sekundi.

End-to-end komunikacija. Danas komuniciramo kroz različite aplikacije, poput WhatsAppa, Vibera, Signala, Telegrama i mnoguh drugih. Ali koliko su one sigurne i zaštićene end-to-end komunikacijom pročitajte u tekstu koji smo ranije pisali. End-to-end komunikacija znači da aplikacije šifriraju poruke na kraju i dešifruju ih na drugom.

Koristite VPN. Virtualna privatna mreža je online servis koji dozvoljava korisnicima/ama da pretvore javni razgovor u privatni. VPN je server smješten na izmještenoj lokaciji preko koje se šalje vaš cjelokupni internetski promet. Danas sa malo znanja neko može lako ući u istoriju vašeg preglednika, uključujući i davatelja internetskih usluga (Internet Service Prodvider).

Pored ovih savjeta, obratite pažnju na to da koristite privatno pregledanje (incognito mode) na internetu. Jedan od napopularnijih otvorenih softvera za incognito mode je TOR. TOR je open-source programski kod i moguće ga je instalirati na Windows, Mac i Linux platforme, a dostupan je i za Android uređaje. Ukoliko ste iOS korisnik/ca, TOR na svojoj stranici preporučuje da koristite Onion Browser.

Osiguravanje zaštite komunikacijskih uređaja preduslov je lične sigurnosti i sigurnosti medija. Gledajte da vi kontorlišete vaš telefon, ako procijenite da trebate, odjavite se sa svih društvenih mreža u kritičnim situacijama.

„U početku sam osjećala da je digitalna sigurnost nešto što je potrebno samo određenim novinarima“, kaže Runa Sandvik, stručnjakinja za digitalnu sigurnost za novinare/ke, dodajući da mnogi novinari/ke koji rade na internetu nemaju odgovarajuću zaštitu.

Mnogi novinari/ke još uvijek podcjenjuju važnost digitalne sigurnosti – kako svoje tako i one svojih izvora. Novinar/ka ne mora biti informatičar/ka da bi slijedio neke osnovne preporuke koje smo i mi naveli u ovom tekstu.

Ostavljanje komentara je privremeno obustavljeno iz tehničkih razloga. Hvala na razumevanju.

Send this to a friend