
Postupka je bio obeležen promenama iskaza, pretnjama i atmosferom straha. Evropski standardi zahtevaju da sud ozbiljno proceni rizik od uticaja na postupak

U jeku studentskih i građanskih protesta – od marta do juna 2025. godine – prorežimski tabloidi vodili su svakodnevne, često koordinisane kampanje protiv novinara i medija koji kritički izveštavaju o vlasti, pokazuje analiza Slavko Ćuruvija fondacije. Reč je o sistematskom obrascu čiji je cilj da se profesionalno novinarstvo predstavi kao pretnja, a novinari kao neprijatelji, izdajnici, kriminalci, pa čak i – fašisti.

Nakon što je inspektor SBPOK-a u penziji Predrag Simonović, koji je radio na rasvetljavanju ubistava novinara Slavka Ćuruvije, Dade Vujasinović i Milana Pantića, u januaru napisao kolumnu za nedeljnik Radar pod naslovom „Na scenu stupa neki novi UKP – Kadrovi rešavaju sve“, ispod teksta je napisan komentar koji je upućen direktno njemu, a koji je glasio: „Možda bi valjalo da autor malo šeta pored zaleđenog Dunava u ovo zimsko nevreme i da tako leči svoje frustracije“.
Radio televizija Srbije je poslednjih nekoliko dana napravila brojne sistemske promene, a smene i reorganizacija nisu zaobišli ni Radio Beograd 1. Na udaru se posebno našao jutarnji program, a kako kažu naši izvori Nova.rs, "osveta" je usledila između ostalog i zbog izveštavanja o studentima i njihovim akcijama. Promenjeni su voditelji jutarnjeg programa Radio Beograda 1 koji su dosad vodili Aleksandra Mladenović, Miša Stojiljković, Igor Obračević i Biljana Šujdović.

Radio-televizija Kragujevac (RTK) , jedini neprivatizovani medij u Srbiji, već godinama se kao servis aktuelne vlasti izdašno izdržava iz gradskog budžeta. U julu 2025., ova medijska kuća je na javnom pozivu Ministarstva privrede dobila ponudu jedinog kupca, Radio- televizije Pančevo, ali do danas nije promenila status. Kupoprodajni ugovor nije potpisan, niti je bilo transfera sredstava…

Bivša ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković dva puta tužila KRIK: prvi put zbog teksta o odbačenoj krivičnoj prijavi protiv nje, a drugi put zbog objavljivanja informacije o tome da ih je tužila. Novinarka Sofija Parojčić kaže da je više puta pokušavala da dobije Tanasković za izjavu i da se iz teksta vidi da je nisu ni za šta optužili

Svetski dan slobode medija koji se obeležava 3. maja Srbija dočekuje sa nikad lošijim rezultatima. U najnovijem izveštaju Reportera bez granice (RSF), koji meri Svetski indeks slobode štampe, naša zemlja se ubraja u one sa “teškom situacijom”, rangirana je na 104. mestu, osam mesta lošije nego u predhodnom izveštaju.

Javni medijski servisi u Evropi nalaze se pod napadima bez presedana: od Finske do Italije, preko Francuske, Slovačke, Litvanije i Češke Republike. Povodom Svetskog dana slobode medija (#WPFD2026), Evropska federacija novinara (EFJ) zalaže se za javne medijske servise kao ključnu demokratsku infrastrukturu, naglašavajući da su njihov kvalitet, nezavisnost i stabilno finansiranje neophodni za podsticanje informisane i pluralističke javne debate.

Prvi dokumentovani slučaj gde je jedan uređaj bio istovremeno zaražen špijunskim softverima (spajver) dva različita proizvođača, koje su koristile dve različite vlade, korišćen je u Egiptu pre nekoliko godina. Zašto je ova tema baš danas aktuelnija nego ikada, i kako je Balkan postao čvorište špijunaže, u kojem dominiraju špijunski softveri, poput NoviSpy-a, koji u Srbiji, kako je BIRN pisao, koristi BIA?

Dogodilo se i to – bio sam predmet odvratne tabloidne hajke, odnosno orkestrirane kampanje obmane i laži. Pre toga i tročasovnog maltretiranja na graničnom prelazu. A nije mi poznato kako je dildo iz mog gepeka stigao do usta propagandista režima. Cilj je, naravno, bio u moralističkom ocrnjivanju, difamaciji, odnosno čistoj povredi ugleda i časti, kao i privatnosti.

Povodom 3. maja, Međunarodnog dana slobode medija, Koalicija za slobodu medija upozorava da Srbija ovaj dan dočekuje u stanju ozbiljne krize medijskih sloboda, bezbednosti novinara i novinarki i radnih prava u medijima. Zato pozivamo sve novinare i novinarke i medije da na Svetski dan slobode medija, U PET DO DVANAEST isključe ton, zamrače ekrane i ćutke se pridruže međunarodnoj simboličnoj akciji PET MINUTA GROMOGLASNE TIŠINE kako bi nadležne i najširu javnost još jednom upozorili na posledice kontinuiranog ugrožavanja medijskih sloboda već vidljive u svim sferama, od političkog sistema do prava i sloboda svih građana.

Pavol Salaj, direktor biroa Reportera bez granica u Pragu, govorio je za N1 o novom Indeksu slobode medija, prema kojem je Srbija zabeležila novi pad i to od osam mesta - pa se sada nalazi na 104. On je istakao da usvojeni zakoni idu u korist medijima samo na papiru, jer ih Aleksandar Vučić, kako kaže, koristi u svom "ratu protiv novinarstva“.

Medijska scena u Srbiji je prilično "rasparčana", neslobodna i u jako je u nezavidnom položaju zato što postoji izuzetno velika polarizacija koja se sa slike društva preslikala i na tu medijsku sliku, izjavila je u intervjuu za FoNet redovna profesorka Fakulteta političkih nauka (FPN) Univerziteta u Beogradu Aleksandra Krstić.

Danas je u redakciji Storytellera održana panel diskusija „Hronika polarizacije – protesti vođeni srpskim studentima”. I dok se u redakciji razgovara o podeli, u isto vreme ispred sedišta medija postavljeni su štandovi Srpske napredne stranke (SNS) i razvijen je veliki transparent “Srbija pobeđuje” Među okupljenim članovima i simpatizerima vladajuće partije bila je i Viera Krstovska, sadašnja predsednica…

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) najoštrije osuđuje okupljanje članova i pristalica političke stranke ispred redakcije portala Storyteller u Kulpinu, neposredno pred održavanje panel diskusije o društvenim podelama i ulozi medija. Ovakvi postupci predstavljaju nedopustiv oblik pritiska i zastrašivanja novinara i učesnika javnog događaja, kao i direktno ometanje njihovog rada.