
Podaci pokazuju da problem medija u Srbiji nije prevelika sloboda, već koncentracija moći, javnog novca i regulatornog uticaja u rukama vlasti – a predsednice Skupštine, vi ste je njen deo

Novinarka Slađana Ivančević, jedna od kandidatkinja na konkursu za generalnog direktora Radio-televizije Srbije (RTS), podnela je Višem sudu u Beogradu tužbu protiv RTS, tražeći poništenje odluke Upravnog odbora o izboru Manje Grčić za generalnu direktorku, prenelo je danas Udruženje novinara Srbije (UNS).

Više tužilaštvo u Beogradu odbacilo je krivičnu prijavu protiv Vladimira Mandića, bivšeg rukometaša i aktiviste Srpske napredne stranke (SNS), zbog napada na novinare KTV-a, objavio je portal Bez cenzure. Tužilaštvo je ovakvu odluku donelo uz obrazloženje da je Mandić bio neprijateljski nastrojen prema novinarima, ali da nije izvršio krivično delo – pošto za to „nije iskazan dovoljan intenzitet nasilja“.

Članovi Stalne radne grupe za bezbednost novinara (SRG) održali su sastanak u Kuli sa novinarkama i novinarima medija iz ovog i okolnih gradova koji izveštavaju o predizbornoj kampanji i koji će pratiti izbore. Ovo je treći sastanak u opštinama i gradovima u kojima će se 29. marta održati izbori sa ciljem da se kroz razmenu informacija i iskustava dogovore mehanizmi brzih reakcija na eventualne napade na novinare, koji su do sada beleženi u brojnim mestima u kojima su lokalni izbori održani.

Igor Žeželj, nekadašnji vlasnik Kurira, kaže da je bivša članica Saveta REM-a Judita Popović tvrdnjom da ju je on opsovao nanela nemerljivu štetu reputaciji tog medija, zbog čega traži milion dinara nadoknade. Novinarka i urednik Cenzolovke kažu da je Popović kredibilan svedok i da je u interesu javnosti da zna kako se ponašaju predstavnici Kurir TV, kao kandidata za nacionalnu dozvolu

“Globalna sloboda opala je 20. godinu zaredom”, piše u izveštaju međunarodne organizacije Fridom Haus(Freedom House). Navodi se da su ukupno 54 zemlje doživele pogoršanje političkih prava i građanskih sloboda, dok je samo 35 njih zabeležilo poboljšanja. Objašnjavaju da su ti padovi uglavnom izazvani vojnim udarima i naporima lidera da uguše mirno neslaganje ili promene ustavna…

U ime interesa javnosti, građani i građanke Vranja su, u protekloj deceniji, dali više od milion i po evra kako bi se finansirali projekti dve medijske grupacije – poznatih lokalnih propagandnih glasila. Favorizovanje ovih medija od strane vlasti i konkursnih komisija dokazuje i činjenica da je medij koji se nalazi posle njih, na trećoj poziciji top liste deset „najnagrađivanijih“ na lokalnim konkursima, za projekte tokom 11 poslednjih godina dobio petnaest puta manji iznos – ukupno – oko 100.000 evra.

U portirnici Radio Beograda do pre neki dan je, kako saznaje UNS, bila okačena fotografija Borisa Miljevića, novinara i spikera sa kojim je prekinuta saradnja nakon što je tražio sastanak sa generalnom direktorkom RTS-a Manjom Grčić. Fotografija je bila postavljena na vidnom mestu, kao instrukcija obezbeđenju da mu ne dozvoli ulazak u zgradu.

Priča deluje kao vic, ali je na žalost istina. Predstavnici jedne međunarodne organizacije za medijske slobode obilazili su svojevremeno gradove i opštine na jugu Srbije. Razgovarali su sa medijskim trudbenicima, a bogami i sa predstavnicima lokalnih vlasti. Bilo je to u onom periodu kada su i zapadnjaci i mnogi naivni ovdašnji tumači stvarnosti verovali da su naprednjaci doživeli revolucionarni, kopernikanski obrt, da su napustili svoju tradicionalno-nasleđenu ultranacionalističku, antievropsku politiku i postali najveći evro-entuzijasti otkako je sveta i veka. Vučić je, elem, pisali su mediji tada, proučavao protestantsku etiku i veličao red, rad, slobodu, pravdu i pravo.

Jedan od kolega, ujedno i glavni urednik portala koji vodi – za koji, verujem, nema ni prihoda za plate – bio je među najnapadanijima tokom prošle godine dok je izveštavao sa protesta. Ima propisanu opremu – i šlem i zaštitnike, možda i neku vrstu pancira – ali je ipak ostavio sledeću poruku na mreži X:

Više od trećine anketiranih novinarki i novinara u Srbiji, tačnije 37,1 odsto, ima dijagnostikovan mentalni poremaćaj ili doživljava mentalne smetnje, što više nego duplo prevazilazi procenat zastupljenosti mentalnih poremećaja u opštoj populaciji, koji iznosi oko 15 odsto, pokazuju rezultati „Analize mentalnog zdravlja novinara“, koju su izradili Jovana Gligorijević, Tamara Džamonja Ignjatović, Branko Čečen, Veran Matić i Miroslav Janković uz podršku Misije OEBS u Srbiji.

Više od trećine novinara ima dijagnostikovan mentalni poremećaj, ili misli da ga ima iako se nisu obratili za pomoć, dvostruko više nego u opštoj populaciji Srbije. Procenti anksioznosti (72,1), depresije (40,4), napada panike (31,7) i PTSP (19,2) su šokantni. Više od 81 odsto novinara je bar jednom doživelo sagorevanje zbog posla, pokazuje istraživanje OEBS-a