

Na 32. kongresu Međunarodne federacije novinara (IFJ) u Parizu, okrugli sto o veštačkoj inteligenciji pomerio je debatu ka pitanju moći: moći nad informacijama, sadržajem i radnim mestima, ali i nad autorskim pravima. Među govornicima je bio i Edvard Hasbruk, član Nacionalnog saveza pisaca i član IFJ-ove ekspertske grupe za autorska prava, koji godinama govori o pitanjima intelektualne svojine i zaštite autorskih prava. Za njega, AI nije samo praktično pitanje u redakcijama, već otkriva mnogo širu dinamiku moći između stvaralaca i tehnoloških platformi. Susreli smo se s njim nakon konferencije.

Na Svetskom kongresu Međunarodne federacije novinara (IFJ), koji se od 4. do 7. maja održava u Parizu, danas je usvojena rezolucija koju je podnelo Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), koja ukazuje na eskalaciju napada na novinare, zarobljavanje medija i dalje nazadovanje medijskih sloboda u Srbiji.

Studija „Sistemski nadzor novinara širom sveta“ dokumentuje pojavu nadzora u okviru profesije. Razmere problema su takve da ne postoji čarobno rešenje koje bi omogućilo da novinari budu potpuno zaštićeni. U konferencijskoj sali 100. kongresa IFJ-a, zaključak je jasan: „kada se novinari nadziru, izvori nestaju, a javnost gubi pristup informacijama; čak je i sama percepcija da…

Policija je prebila novinara Glasa Zaječara Miljka Stojanovića, ali je tužilaštvo odbacilo njegovu prijavu. Sada ga policija tereti za organizovanje protesta pošto je na Fejsbuku podelio najavu protesta. Njegov medij, Glas Zaječara, pred finansijskim je kolapsom, a pretnje postaju sve gore i opasnije. Više ne zna šta da radi, misli da je najbolje da se skloni

U jeku studentskih i građanskih protesta – od marta do juna 2025. godine, prorežimski tabloidi vodili su svakodnevne, često koordinisane kampanje protiv novinara i medija koji kritički izveštavaju o vlasti, pokazuje analiza Slavko Ćuruvija fondacije. Zaključak te analize je da je prisutan sistematski obrazac.

Kragujevac je na ovogodišnjem medijskom konkursu raspodelio 10,65 miliona dinara, ali su najuticajniji lokalni kritički mediji ponovo ostali bez podrške, dok su sredstva dobili mediji bez značajnijeg uticaja u lokalnoj zajednici, ali i mediji van Kragujevca, kao i tabloidi. Sagovornice NUNS-a ocenjuju da ovakva raspodela ne odražava potrebe građana, već nastavlja praksu finansijskog iscrpljivanja nezavisnih redakcija.

U jeku studentskih i građanskih protesta – od marta do juna 2025. godine – prorežimski tabloidi vodili su svakodnevne, često koordinisane kampanje protiv novinara i medija koji kritički izveštavaju o vlasti, pokazuje analiza Slavko Ćuruvija fondacije. Reč je o sistematskom obrascu čiji je cilj da se profesionalno novinarstvo predstavi kao pretnja, a novinari kao neprijatelji, izdajnici, kriminalci, pa čak i – fašisti.

Nakon što je inspektor SBPOK-a u penziji Predrag Simonović, koji je radio na rasvetljavanju ubistava novinara Slavka Ćuruvije, Dade Vujasinović i Milana Pantića, u januaru napisao kolumnu za nedeljnik Radar pod naslovom „Na scenu stupa neki novi UKP – Kadrovi rešavaju sve“, ispod teksta je napisan komentar koji je upućen direktno njemu, a koji je glasio: „Možda bi valjalo da autor malo šeta pored zaleđenog Dunava u ovo zimsko nevreme i da tako leči svoje frustracije“.
Radio televizija Srbije je poslednjih nekoliko dana napravila brojne sistemske promene, a smene i reorganizacija nisu zaobišli ni Radio Beograd 1. Na udaru se posebno našao jutarnji program, a kako kažu naši izvori Nova.rs, "osveta" je usledila između ostalog i zbog izveštavanja o studentima i njihovim akcijama. Promenjeni su voditelji jutarnjeg programa Radio Beograda 1 koji su dosad vodili Aleksandra Mladenović, Miša Stojiljković, Igor Obračević i Biljana Šujdović.

Radio-televizija Kragujevac (RTK) , jedini neprivatizovani medij u Srbiji, već godinama se kao servis aktuelne vlasti izdašno izdržava iz gradskog budžeta. U julu 2025., ova medijska kuća je na javnom pozivu Ministarstva privrede dobila ponudu jedinog kupca, Radio- televizije Pančevo, ali do danas nije promenila status. Kupoprodajni ugovor nije potpisan, niti je bilo transfera sredstava…

Bivša ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković dva puta tužila KRIK: prvi put zbog teksta o odbačenoj krivičnoj prijavi protiv nje, a drugi put zbog objavljivanja informacije o tome da ih je tužila. Novinarka Sofija Parojčić kaže da je više puta pokušavala da dobije Tanasković za izjavu i da se iz teksta vidi da je nisu ni za šta optužili